PETROVARADIN/TEKIJE (TU) – Proslava Gospe Snježne u biskupijskom svetištu na Tekijama započela je u četvrtak, 4. kolovoza, a nastavljena je na samu svetkovinu 5. kolovoza.
Vigilija
Uoči Velikih Tekija slavljene su tri mise – na staroslavenskom, mađarskom te pontifikalno misno slavlje na hrvatskom jeziku koje je predvodio srijemski biskup, mons. Đuro Gašparović u koncelebraciji s biskupom koadjutorom, mons. Fabijanom Svalinom i svećenicima Srijemske biskupije.
Srijemski biskup u homiliji je govorio o Mariji kao brižnoj zagovornici i majci, a zatim se osvrnuo na pročitano Evanđelje, koje je govorilo o događaju na svadbi u Kani. Kazao je kako je u ovom događaju Marija pokazala svoju majčinsku brigu prema ljudima koji su se našli u nevolji i već se tu istakla kao moćna zagovornica, kada se za domaćine zauzela kod svoga Sina. „Marija je zagovornica, primjećuje potrebu i traži izlaz iz problema. Malo govori, a puno čini. Kao što je Marija surađivala i surađuje sa svojim Sinom, ona surađuje i s nama. Otkako je Isus podno križa rekao Ivanu: Evo ti majke, od toga dana je ona svima nama majka, koja djeluje i bdije. U tom smislu je prihvatiše dobri kršćani pozdravljajući je s Kraljice svih svetih. Prihvatili su je kao Majku grešnici, pa ju zazivaju Utočište grešnika, moli za nas. Prihvatiše je svi rasplakani, zazivajući je Utjeho žalosnih. Prihvatio ju je i Božji narod koji ju je nazivao pomoćnicom kršćana, odvjetnicom, pomagačicom, posrednicom. I mi ovdje prisutni svjesni smo da bdije nad nama. Evo i sada, i ovoga trenutka i ovoga slavlja bdije nad nama, želi utisnuti u nas sliku svoga Sina, Isusa Krista. I sada na ovome slavlju vigilija Velikih Tekija, Gospe Snježne, na slavlju ove mise, Božanskoga stola riječi i lomljenja kruha, Marijino majčinsko oko promatra i istim glasom Isusu govori da čuje naše molitve sada ovdje, na ovom svetom mjestu“, naglasio je biskup Gašparović.
Srijemski biskup je na kraju homilije pozvao vjernike na molitvu te rekao: „Zahvalni smo nebeskoj Majci za svaki njezin zagovor. Možda nije odmah pritekla u pomoć, možda smo trebali imati strpljenja. Usudimo se danas moliti Mariju za izgubljene osobe, za izgubljene prijateljske odnose, za izgubljeno dostojanstvo, izgubljene prijatelje, supružnike, mladiće i djevojke. Molimo danas, Majku Božju da kao kršćani nađemo sebe. Poput Marije, oslonimo se na Isusa Krista. Njemu predajmo svoj život, svoje uspone i svoje padove, svoja nadanja, svoja stradanja i svoje radosti. Molimo ovdje za naše obitelji, za naše župne zajednice, za muževe i žene, koji su po Božjoj volji pozvani da budu darivatelji života, da ih Gospodin obdari otvorenošću životu, unatoč neizvjesnostima koje imaju. Molimo za mladiće i djevojke, da im Marija izmoli privlačnost prema ljepoti koja dolazi iz čiste ljubavi. Molimo za djecu koja su izložena brojnim lošom utjecajima, da u svojim roditeljima, u svojim odgojiteljima, u svojim bakama i djedovima, u učiteljima, uvijek nađu uzore za svoj život. Molimo za stare osobe, bolesne i pantike, da im Gospodin udjeli snagu, kako bi u svojim svakodnevni patnjama slavili Isusa Krista. Molimo i za nas same, zaključio je srijemski biskup.
Nakon mise uslijedila je tradicionalna procesija sa svijećama kroz tekijsko svetište. Sliku Gospe Tekijske nosili su vjernici iz Šida i Sota, a za njom su išli biskupi, svećenici i vjernici noseći upaljene svijeće i pjevajući marijanske pjesme. Po završetku procesije, predsjedatelj slavlja podijelio je završni blagoslov, a potom je slika Gospe Tekijske u procesiji unesena u crkvu.
Blagdan Gospe Snježne
Na blagdan Gospe Snježne, 5. kolovoza, u biskupijskom svetištu na Tekijama, program je započeo u 8 sati pobožnošću Križnoga puta. Uslijedila je misa na mađarskom jeziku, a zatim i pontifikalna misa na hrvatskom jeziku koju je predvodio mons. Svalina, u koncelebraciji sa srijemskim biskupom Gašparovićem, beogradskim nadbiskupom Stanislavom Hočevarom te svećenicima Srijemske i Subotičke biskupije te Beogradske nadbiskupije. Upravitelj svetišta, vlč. Ivan Rajković na početku slavlja pozdravio je okupljene biskupe, svećenike i vjernike te predstavnike vlasti. Posebnu dobrodošlicu poželio je mons. Svalini koji na ovogodišnjim Tekijama prvi puta slavi Misu u biskupijskom svetištu Gospe Snježne. Srijemski biskup koadjutor na početku homilije također je pozdravio okupljene biskupe te zaželio brz oporavak subotičkom biskupu Slavku Večerinu koji je također trebao biti sudionik slavlja, no prebolio je moždani udar, a biskup ga je preporučio Gospi Tekijskoj. Mons. Svalina pozdravio je i novoimenovanog generalnog vikara Srijemske biskupije, preč. Josipa Ivešića.
Biskup Svalina je u nastavku propovijedi govorio o čovjeku kao putniku te kazao: „Hoćemo li hodati kao mladi Odisej, zadovoljni tumaranjem, ili ćemo hodati poput Abrahama tražeći cilj, ostvarujući nade i ispunjenje zadovoljstva koje ne obmanjuje? Život je putovanje, hod u slobodu, očekivanje. Koja su čovjekova očekivanja danas? U svakom slučaju, jedno je sigurno: svatko u sebi skriva nade. Sve se one neizbježno slijevaju kao brojni potoci u jedinstven ocean koji se zove krik za spasenjem, koji se diže iz dubine srca svakog čovjeka… Svaka je religija pokušaj dati odgovor na taj krik, ispuniti prostor nade potpunom sigurnošću koja ne obmanjuje. Za nas kršćane sigurnost se temelji na činjenici da se Bog umiješao u povijest, da je ušao u granice našeg ljudskog vremena i u njemu ostavio svoje tragove. Mi želimo otkriti te tragove, to znači otkriti njegovo lice, znači susresti ga i prihvatiti kao Gospodara našega života… Čovjek je po svojoj naravi hodočasnik, on neprestano traži, znatiželjan je saznati, upoznati: on je hodočasnik sreće i istine. Mi tražimo ono što jesmo, smisao života i vlastite sudbine, istražujemo Beskrajnog Boga izvan ljudskih granica, otvoreni prema Apsolutnome sa željom da ga posjedujemo, da postanemo slični njemu“, kazao je mons. Svalina.
Srijemski biskup koadjutor također je govorio i o Bogu hodočasniku koji kroz Stari Zavjet hodočasti, tražeći čovjeka i prateći ga na njegovim životnim putovima. To Božje putovanje vodi prema Isusu Kristu, koji cijelu ljudsku stvarnost vodi k ispunjenju. Predslavitelj je govorio i o Mariji kao hodočasnici, koja, kada je saznala da će roditi Spasitelja, kreće na hodočašće. Prvo posjećuje Elizabetu, pa odlazi u Betlehem, gdje će roditi Spasitelja, pa u Egipat, pa svake godine u Jeruzalem. Hodočasti prateći svog Sina na njegovom putu poslanja, sve do križa. „Hodati, putovati, hodočastiti bila je sudbina Marijina. Otada je ona Božji hod da dođe na svijet. Marija hoda noseći svoga Sina, Spasitelja. To je jedini cilj njezina hoda, hodočašća. Već dvadeset stoljeća Gospa hoda putovima svijeta. Možemo reći, otkako je izašla iz svoje kuće da posjeti Elizabetu, nikada se u nju nije vratila. Uvijek u hodu, neumorno, hodajući svakovrsnim putovima, da dođe pokucati na vrata svih onih koji čekaju, ali i onih koji ne čekaju pohod Gospodina spasenja, kazao je propovjednik.
Na završetku homilije mons. Svalina zapitao se kakvo će biti vrijeme koje čeka čovječanstvo koje se nalazi na hodočašću na pragu trećeg tisućljeća te ustvrdio da možemo ovim svijetom hoditi bez straha, jer s nama hodi Marija, kojoj smo se došli moliti. „Došli smo je zamoliti da nas i dalje na našem životnom putu prati kao Majka, Majka Crkve, hodočasnice na zemaljskim putovima u bremenitim vremenima u kojima živimo. Neka bdije nad Crkvom, kojoj prijeti duh svijeta, neka izmoli jedinstvo Crkve i svih kršćanskih Crkava, neka je prati na putovima prave obnove i napretka… Iako idemo prema nepoznatoj budućnosti koja nas straši. Koliko god su naši strahovi veliki i ne bez temelja, ipak ukoliko razmišljamo u duhu vjerskog, religioznog, kršćanskog, evanđeoskog, pa i razumskog optimizma, naš pogled postaje sve vedriji i bistriji. Danas smo ovdje i da ponovno zamolimo Gospu riječima pobožnog hodočasnika: ‘O dobra Mati, put nas vodi u Tvoj dom. Tamo ćeš nam suncem sjati i voditi Sinu svom,’ da i dalje bude uza svoj narod, da nam ruži zaštitu i vodi nas k svom Sinu, koji je ključ, središte i cilj sve ljudske povijesti“, zaključio je srijemski biskup koadjutor.
Beogradski nadbiskup Hočevar na kraju slavlja zahvalio je na pozivu da bude sudionik ovoga događaja te zahvalio Gospi što je opet došlo vrijeme da vjernici mogu hodočastiti i susretati se u tekijskom svetištu. Posebno je pozdravio srijemskog biskupa koadjutora Svalinu te između ostalog kazao: „Znam da ti znaš bolje od mene kamo si došao, ali molim te da se danas sjetiš, da boraviš u slavnome gradu Sirmijumu, sa tako bogatom poviješću, ne samo slavnom poviješću rimske imperije, nego, prije svega, u slavnome gradu tolikih svjedoka, mučenika. A pridružili su se tada u tom procesu svjedočenja i mnogi građani nekadašnjeg Singidunuma, današnjeg Beograda. Dragi brate, imamo zajedništvo u tom svjedočenju. Ako je ikada potrebno, to je onda da danas svjedočimo za Isusa Krista… Bog nas sigurno poziva da upravo preko marijanske duhovnosti, njezine snage i ljubavi, njezinog nadahnuća još više surađujemo, kako bi Europa, kao kontinent koji je prvi primio dar kršćanstva, ponovno mogao prednjačiti u evanđeoskim vrlinama.“
Po završetku misnoga slavlja slika Gospe Tekijske je u procesiji unesena u crkvu, gdje su joj se vjernici u nastavku dana mogli pokloniti. Ana Hodak
