ĐAKOVO (TU) – Zajednica Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu proslavila je svečanim misnim slavljem u ponedjeljak, 8. prosinca 2025. svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, zaštitnice Bogoslovnog sjemeništa. Euharistijsko slavlje u sjemenišnoj kapeli predslavio je đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić, u suslavlju s pomoćnim biskupom đakovačko-osječkim Ivanom Ćurićem, odgojiteljima Bogoslovnog sjemeništa na čelu s rektorom, preč. Stjepanom Radićem, profesorima Katoličkog Bogoslovnog fakulteta u Đakovu na čelu s dekanom, mons. Ivicom Pažinom te ostalim svećenicima središnjih nadbiskupijskih ustanova.
Misnom slavlju nazočila je nekolicina redovnica Družbe Milosrdnih sestara Svetog Križa te nekoliko studenata i nenastavnog osoblja Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Liturgijsko pjevanje animirali su đakovački bogoslovi pod vodstvom mo Ivana Andrića, uz orguljsku pratnju mo. Vinka Sitarića. A bogoslovi su bili i u svečanoj pontifikalnoj asistenciji.
U svojoj homiliji nadbiskup Hranić kazao je kako je čovjek izabran na zajedništvo s Bogom. O tome govori i činjenica da su Adam i Eva u Edenskom vrtu šetali zajedno Gospodinom, no, poslije grijeha sami su se odvojili od Njega i k tome imaju potrebu skrivati se i od Boga, i jedno od drugoga, jer se više ne osjećaju slobodnima. Nadbiskup Đuro istaknuo je kako o tom besplatnom izabranju svih ljudi na zajedništvo s Bogom u Kristu, govori i ulomak poslanice Efežanima. „Svi smo predodređeni za posinstvo, da budemo djeca Božja. I što smo više Božji to smo slobodniji. Potpuna sloboda je u zajedništvu s Bogom, a grijeh je oblik robovanja sebi, svojoj komotnosti, svojoj požudi, svojoj sebičnosti“, rekao je nadbiskup i podsjetio da je prvi grijeh izazvao lanac, struju grijeha koja nas nosi.
U drugom dijelu homilije nadbiskup Hranić naglasio je da je Marija oslobođena istočnoga grijeha „što nije plod njezine vjere, dobrih djela i njezina moralno neporočna života, nego je dar kojega je primila od Boga“. Bog je želio pripraviti njezino biće da bude dostojan stan za Isusa. Čovjek je krštenjem oslobođen istočnoga grijeha, a Marija je istočnoga grijeha oslobođena u trenutku njezina začeća. Zbog čovjekova predodređenja za Krista, suobličenje s Njim predstavlja smisao i cilj ljudskoga života, no, Marija je svojim specifičnim darom bogomajčinstva na osobitiji način usmjerena k Bogu, tumačio je nadbiskup i posvijestio kako dogma o Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije implicitno uključuje i pretpostavlja dogmu o Kristu kao središtu i cilju sveukupne stvorene stvarnosti.
Na kraju homilije nadbiskup je rekao da svaki čovjek po sakramentu krsta prianja uz Isusa Krista i po djelovanju njegove milosti sposoban je odupirati se grijehu i rasti u svetosti. „Marija je od trenutka svojega začeća po osobitom daru bogomajčinstva sva usmjerena prema Kristu i čvrsto prianja uz Njega“ te je dosegla razinu osobne svetosti na sasvim osobit način. Marija je nadahnuće i model čitave Crkve, „u njoj prepoznajemo majku“, zaključio je đakovačko-osječki nadbiskup. Proslava je nastavljena zajedničkim ručkom i prigodnim druženjem. J. Ujvari / Foto: A. Šarčević
