ZAGREB (TU) – Od 21. do 23. listopada 2014. održano je u sjedištu HBK-a u Zagrebu plenarno 49. zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije pod predsjedanjem mons. Želimira Puljića, zadarskoga nadbiskupa, predsjednika HBK-a. Na zasjedanju su uz članove HBK-a sudjelovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Alessandro D’Errico, izaslanik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, vojni ordinarij mons. Tomo Vukšić, subotički biskup mons. Ivan Penzeš i srijemski biskup mons. Đuro Gašparović.
Pozdravljajući nazočne, nadbiskup Puljić prikazao je glavne teme zasjedanja te je spomenuo dvije godišnjice: 100 godina od početka Prvoga svjetskoga rata i 50 godina otkada je Pavao VI., 24. listopada 1964., proglasio svetoga Benedikta zaštitnikom Europe. Papa Franjo je povodom visoke obljetnice početka Prvoga svjetskoga rata pohodio Redipugliu na sjeveru Italije gdje je stradalo mnogo ljudi, među kojima i brojni Hrvati. Papa nije govorio o krivcima za rat, nego o zloći rata općenito, kao i strategiji razaranja, te je rat nazvao ludošću, naglasivši kako se i danas na razne načine vode ratovi u svijetu.
U radnom dijelu zasjedanja biskupi su upoznati s pripremama i programom Drugoga nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji koji će se održati u nedjelju 19. travnja 2015. u svetištu Majke Božje Trsatske u Rijeci na temu »Obitelj! Nositeljica života, nada i budućnost Hrvatske«. Program susreta započet će u subotu 18. travnja 2015. bdjenjem na kojem će sudjelovati obitelji riječke metropolije, kao i obitelji iz drugih biskupija. Uoči središnjega euharistijskoga slavlja u nedjelju bit će prigodni program koji će se sastojati od svjedočenja obitelji, molitve i pjesme.
Prije 30 godina, 1984., održan je u Mariji Bistrici Nacionalni euharistijski kongres (NEK) kao vrhunac devetogodišnje proslave Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata (1976. – 1984.). Taj je događaj ostavio snažan trag u našem crkvenom i širem društvenom životu. A za uspjeh toga pastoralnoga projekta zaslužni su tadašnji pastiri Crkve u Hrvata, biskupi, župnici i katehete koji su u složenim okolnostima komunističke vladavine uspjeli ostvariti neke zajedničke prioritetne programe. Spominjući se Nacionalnoga euharistijskoga kongresa od prije tri desetljeća, biskupi su razgovarali kako u sadašnjem pastoralu odabrati strateške pastoralne prioritete.
Biskupi su upoznati s tijekom i zaključcima Treće izvanredne opće biskupske sinode o temi »Pastoralni izazovi vezani uz obitelji u kontekstu evangelizacije« koja je od 5. do 19. listopada održana u Rimu. Zaključci s izvanredne sinode poslužit će kao pripremni dokument za redovitu biskupsku sinodu o obitelji koja će se održati u listopadu iduće godine.
Na zasjedanju je predstavljeno apostolsko pismo svetoga Ivana Pavla II. »Apostolos suos«, u kojem je obrađena teološka i pravna narav biskupskih konferencija.
Podnesena su i izvješća o radu pojedinih tijela HBK-a. Među ostalim istaknuto je kako je Hrvatski Caritas u suradnji s biskupijskim Caritasima za stradale u poplavama kako u Hrvatskoj tako i u BiH i Srbiji prikupio više od osam milijuna kuna pomoći. Potpora Crkve je i puno veća jer su pojedine biskupije i njihovi Caritasi te redovničke ustanove i župe novčana sredstva i pomoć u robi donirali direktno postradalima. Također, biskupi Hrvatske biskupske konferencije na prethodnom su zasjedanju darovali za stradale 12 milijuna kuna.
Objavljena je poruka hrvatskih biskupa o rodnoj teoriji pod naslovom »Muško i žensko stvori ih!«. Poruka se temelji na biblijsko-kršćanskoj antropologiji poimanja čovjeka, tijela i spolnosti s osobitim osvrtom na rodnu teoriju. Poruka polazi od Kristove zapovijedi Crkvi da propovijeda evanđelje svemu stvorenju uzimajući u obzir izazove s kojima se Crkva u toj zadaći naviještanja evanđelja trajno suočava. S jedne strane uvijek se radi o izazovu inkulturacije evanđelja, a s druge strane potrebna je kritička prosudba kulture. Biskupi ovim prigodnim pismom upozoravaju na novu filozofiju seksualnosti koja niječe narav koju čovjek dobiva rođenjem. Najbolji odgovor na izazove nove ideologije je autentičan navještaj i svjedočenje evanđelja vlastitim životom.
Prihvaćen je Statut Hrvatske katoličke mreže, središnje medijske ustanove HBK-a koja će sjediniti djelovanje Hrvatskoga katoličkoga radija, Informativne katoličke agencije, Tiskovnoga ureda HBK-a te odjela koji će se baviti novim medijima.
Biskupi su raspravljali i o mandatima u pojedinim tijelima HBK-a. Budući da je mons. Vlado Košić u dva susljedna mandata obnašao službu predsjednika Komisije HBK-a »Iustitia et pax«, za novoga predsjednika imenovan je bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak.
U sklopu Godine posvećenoga života, koju je proglasio papa Franjo, planiran je susret Bogu posvećenih osoba u Mariji Bistrici 14. ožujka 2015.
Na plenumu je dogovoren i kalendar zasjedanja i važnijih susreta u idućoj godini. Zajedničko zasjedanje biskupa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine bit će 26. siječnja 2015. u Zagrebu. Izvanredno zasjedanje HBK-a održat će se 28. siječnja 2015., a redovito proljetno plenarno zasjedanje HBK-a na programu je od 14. do 16. travnja 2015. Susret biskupa HBK-a s redovničkim poglavarima planiran je za 9. lipnja 2015., a jesensko redovito plenarno zasjedanje HBK-a održat će se od 27. do 29. listopada 2015. Tajništvo HBK
