ZAGREB (IKA/TU) – Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 58. u nizu, održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 14. do 16. svibnja 2019. Na zasjedanju su uz članove HBK sudjelovali delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mostarsko-duvanjski biskup i upravitelj Trebinjsko-Mrkanske biskupije mons. Ratko Perić, delegat Slovenske biskupske konferencije biskup Novoga Mesta mons. Andrej Glavan i subotički biskup mons. Ivan Penzeš.
U svojem pozdravnom govoru na početku zasjedanja nadbiskup Puljić podsjetio je na događnja od prošlog zasjedanja te ukratko prikazao glavne teme zasjedanja. Posebni pozdrav i dobrodošlicu uputio je dvojici novih članova Hrvatske biskupske konferencije apostolskom administratoru Križevačke eparhije mons. Milanu Stipiću i pomoćnom đakovačko-osječkom biskupu mons. Ivanu Ćuriću.
U radnom dijelu zasjedanja biskupi su upoznati s pojedinostima i glavnim porukama sa susreta pape Franje s predsjednicima biskupskih konferencija, poglavarima Istočnih katoličkih Crkava, poglavarima muških i ženskih redovničkih zajednica i pročelnicima dikasterijâ Svete Stolice o temi „Zaštita maloljetnika u Crkvi“, koji je od 21. do 24. veljače 2019. održan u Vatikanu. Na tome susretu, koji je okupio 190 sudionika, raspravljalo se i promišljalo o odgovornosti, suodgovornosti i transparentnosti u svezi zaštite maloljetnika u Crkvi uz nazočnost žrtava koje su iznijele svoja svjedočanstva. Na kraju susreta papa je održao zapažen govor pod naslovom „Pretvorimo zlo u pročišćenje“ u kojem je pozvao sve vlasti i pojedince na bezrezervnu borbu protiv zlostavljanja maloljetnika, seksualnog i svakog drugog, isktaknuvši kako je riječ o odvratnim zločinima koje treba izbrisati s lica zemlje. Kao rezultat tog susreta je papin motu proprij „Vi ste svjetlo svijeta“, objavljen 7. svibnja 2019., s konkretnim odredbama i smjernicama za sprječavanje zlostavljanja djece i nasilja u Crkvi, a njih će se ugraditi u već postojeće smjernice HBK.
Analizirajući pohod „Ad limina apostolorum“, koji je ostvaren od 12. do 17. studenoga 2018., biskupi su se osvrnuli na susrete koje su tom prigodom imali sa Svetim Ocem i odgovornima u pojedinim dikasterijima Svete Stolice.
Na zasjedanju su biskupi promišljali o aktualnoj temi „čišćenja pamćenja i spomena mučenika“ o čemu je govorio i pisao sveti Ivan Pavao II. uoči proslave Velikog jubileja Crkve 2000. potičući vjernike da na kršćanski način prevladaju zlo koje se dogodilo u prošlosti. On se u više navrata tijekom pastirskih putovanja ispričavao za sablazni i loša djela koja su počinili sinovi Crkve i poučavao da „čišćenje pamćenja“ ne znači zaboravljati prošlost, već je „pamtiti na očišćen način“; kajući se za zlo koje su nanijeli članovi vlastitog naroda ili Crkve, te moliti oproštenje od onih kojima je zlo naneseno i oprostiti onima koji su nam nanijeli zlo. U protivnom ako s osjećajima mržnje pamtimo naneseno zlo, mi smo zarobljenici zla. Dostojanstvo žrtve, naime, „traži da svoje pamćenje očistimo praštanjem i kajanjem“. Istaknuto je kako je taj papin poticaj na osobit način zaživio u jasenovačkoj župnoj crkvi, gdje svake godine na ‘žalosni petak’ uoči Cvjetnice požeški biskup predvodi misu zadušnicu za sve žrtve uz nazočnost episkopa. Uz to pozitivno je vrednovan ekumenski susret predstavnika HBK s mitropolitom i episkopima SPC-a koji djeluju na području u Republike Hrvatske, koji je održan u siječnju u Požegi. Naglašena je važnost takvih susreta u duhu međusobnog poštovanja i evanđeoske dobrohotnosti kako bi se prevladali nesporazumi i predrasude te gradili odnosi kako dolikuje onima koji nasljeduju Isusa Krista.
Biskupi su upoznati i s radom Biskupske sinode za mlade koja je pod naslovom „Mladi, vjera i razlikovanje zvanja/poziva“ održana od 3. do 28. listopada 2018. u Vatikanu. U radu sinode sudjelovalo je 267 sinodskih otaca, 49 »slušača i slušačica«, među kojima 34 mlade osobe sa svih kontinenata, 23 »stručnjaka« te osam bratskih delegata, pripadnika nekatoličkih kršćanskih konfesija. Sinoda je pripremana dvije godine tijekom kojih su prikupljana iskustva o radu s mladima iz svih dijelova svijeta. Nakon intenzivnog rada na generalnim zasjedanjima gdje su iznošena promišljanja sinodalnih otaca i rada u radnim grupama po jezičnim skupinama, priređen je završni dokument koji je predan papi Franji na potvrđivanje. Istaknuto je kako je sinoda pokazala otvorenost Crkve prema mladima što se pokazalo i kroz sudjelovanje pedesetak mladih na svim generalnim zasjedanjima i po radnim grupama što do sada nije bio slučaj. Papa Franjo bio je nazočan na svim zasjedanjima te je tijekom sinode kroz svoje propovijedi i intervente stalno naglašavao kako mlade treba slušati, imati povjerenje u njih te se otvarati novim modelima pastoralnog djelovanja i voditi mlade u susret Kristu čemu trebaju smjerati sve kateheze i svi drugi modeli i susreti. Kao plod sinode je apostolska pobudnica pape Franje „Christus vivit“ koja je objavljena 2. travnja 2019. Biskupi su istaknuli kako taj dokument treba dobro proučiti i papine poticaje primjeniti u konkretnom pastoralnom djelovanju.
Na zasjedanju su obrađena i neka vjeronaučna i katehetska pitanja. Biskupi su odobrili udžbenike i metodičke priručnike za redovitu upotrebu u nastavi katoličkog vjeronauka za prvi i peti razred osnovne škole i prvi razred srednje škole kao i izradu ekperimetnalnih nastavnih materijala za drugi i šesti razred osnovne, te za drugi razred srednje škole koji će biti korišteni od sljedeće školske godine 2019/2020. Odlučeno je da se Deveti pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike održi 3. i 4. ožujka 2020. na temu „Katekumenat – nadahnuće za katehezu i evangelizaciju odraslih“.
Iduće godine bit će obilježena 50. obljetnica kanonizacije prvog hrvatskoga sveca sv. Nikole Tavelića te će domovinska proslava toga velikog jubileja biti upriličena u Šibeniku 21. lipnja 2020. Bilo je govora i o obilježavanju 400. obljetnice mučeničke smrti sv. Marka Križevčanina (2019.) i 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima (2020.).
Predsjednici pojedinih tijela, Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeli su redovita godišnja izvješća. Biskupi su usvojili statute Hrvatskog katoličkog radija i Informativne katoličke agencije.
Sedmi susret katolika iz Hrvatske i Slovenije bit će održan u Krašiću 19. listopada 2019. Misno slavlje predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Na zasjedanju su donesene i odluke o pojedinim mandatima u tijelima HBK. Hvarski biskup Petar Palić imenovan je za predsjednika Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija, a apostolski administrator Križevačke eparhije Milan Stipić imenovan je za predsjednika Odbora HBK za pastoral osoba lišenih slobode. Pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić imenovan je za predsjednika Vijeća HBK za kler. Za pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK imenovan je prof. dr. Stjepan Baloban, pročelnik katedre Socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Kalendar događanja Hrvatske biskupske konferencije u idućem razdoblju uključuje susret članova HBK s redovničkim poglavarima i poglavaricama koji će biti upriličen 17. lipnja 2019., a izvanredno zasjedanje Sabora HBK održat će se 18. lipnja 2019. Jesensko, 59. zasjedanje Sabora HBK, održat će se od 16. do 18. listopada 2019. u Zagrebu. Tajništvo HBK
