ZAGREB (TU) – Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 51. po redu, održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 10. do 12. studenoga 2015. Na zasjedanju su uz članove HBK-a sudjelovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Alessandro D’Errico, izaslanik Biskupske konferencija Bosne i Hercegovine pomoćni banjalučki biskup mons. Marko Semren te gosti subotički biskup mons. Ivan Penzeš i srijemski biskup mons. Đuro Gašparović.
Pozdravljajući na početku nazočne predsjednik HBK osvrnuo se na neke događaje koji su se dogodili od prošlog redovitog plenarnog zasjedanja te izdvojio neke teme o kojima će se na zasjedanju razgovarati. Posebno je istaknuo redovitu opću Biskupsku sinodu o ”pozivu i poslanju obitelji u Crkvi i u suvremenom svijetu” za koju je papa Franjo rekao kako je to ”bio milosni događaj” za Crkvu. Osvrnuvši se na netom održane parlamentarne izbore, nadbiskup Puljić je rekao kako su pokazali uobičajene prednosti i nedostatke, ustvrdivši kako se čini da nam društvo ipak napreduje u usvajanju pravila demokracije. Poželio je onima koje su birači izabrali puno snage, mudrosti i sloge u obnašanju časnog posla u Parlamentu i u Vladi RH.
Biskup Antun Škvorčević kao izaslanik HBK na redovitoj općoj Sinodi o obitelji koja je održana u Rimu, upoznao je biskupe s tijekom Sinode, završnim dokumentom kao i ozračjem koje je vladalo među brojnim sudionicima iz cijeloga svijeta. Naglasio je kako je protekla u bratskom i mirnom ozračju umnogome različitom od onoga kakvo se u medijima željelo predstaviti. Upozorio je kako završni dokument Sinode sadrži vrijedne poticaje koje bi valjalo pretočiti i u našu pastoralnu praksu. U tome smislu istaknuo je važnost usklađivanja dosadašnjeg programa tečajeva priprave za brak s potrebama koje očituju suvremeni problemi braka i obitelji te pri tom poseban naglasak staviti na pitanje vjere zaručnika koji žele ući u sakramentalni brak. Uz to podsjetio je na potrebu ozbiljnijeg pastorala rastavljenih osoba na način kako usmjerava papa Franjo.
Na zasjedanju su biskupi zajednički razmotrili pojedine dijelove proslave Godine milosrđa koju će Papa svečano otvoriti 8. prosinca 2015. Papa je odredio da se treće nedjelje došašće u svakoj mjesnoj Crkvi otvore Vrata milosrđa. Posebno je istaknuta važnost Papinih smjernica za proslavu jubileja u vjerničkim zajednicama u kojima Papa potiče na hodočašća, djela tjelesnog i duhovnog milosrđa, župne duhovne obnove (misije), marijansku pobožnost, vrjednovanje slušanja Božje riječi i šutnje. Od sakramenata će u godini jubileja u središtu biti sakrament pomirenja.
U vezi s procesom kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca, biskupi HBK uputili su posebnu izjavu svjesni stanovite uznemirenosti u narodu kao i brojnih pitanja vjernika s kojima se susreću. Biskupi su posebno istaknuli kako u gesti pape Franje, koji je predložio osnivanje radne skupine stručnjaka Katoličke Crkve i Srpske pravoslavne Crkve, čitaju priliku da se istina o blaženome Alojziju čuje jasnije i na najvišoj razini, zaključujući kako će taj rad u okrilju Svete Stolice nedvojbeno imati odjeka u cijelome svijetu. Ujedno su izrazili i radost da je u više navrata naglašeno i potvrđeno da Sveti Otac nema nikakvih dvojba glede svetosti kardinala Stepinca te da je proces kanonizacije priveden završetku. S tim raspoloženjem, ističu biskupi, Hrvatska biskupska konferencija na raspolaganju je papi Franji i Svetoj Stolici u svemu što će biti potrebno da bi se Srpskoj pravoslavnoj Crkvi objasnila pojedina pitanja glede života i djelovanja nadbiskupa Stepinca. U toj inicijativi Svetoga Oca biskupi vide istinsku mogućnost da, uz pomoć Svete Stolice, i u Hrvatskoj i u svijetu bude još vidljivija istina o blaženome Stepincu, a on sam dragocjenost koja ima značenje i šire od okvira Katoličke Crkve.
U svojoj brizi za što boljom organizacijom katoličkih osnovnih i srednjih škola biskupi su na ovom zasjedanju posebnu pozornost posvetili raspravi o ujednačavanju Statuta katoličkih škola kao i o trajnoj formaciji djelatnika u tim školama. Nacrt oglednog Statuta upućen je na daljnju doradu.
Biskupi su razmotrili i odobrili prijevod Papinih motuproprija „Mitis Iudex Dominus Iesus“ i „Mitis et misericors Iesus“ o reformi kanonskog postupka koji se odnosi na parnice za proglašenje ništavosti ženidbe i to ponajviše one dijelove koji se odnose na službu dijecezanskog biskupa u mjesnoj Crkvi i crkvenoj pokrajini. U raspravi je naglašeno kako je u Crkvi u Hrvatskoj uspostavljena zadovoljavajuća mreža crkvenih sudova koji u parnicama proglašenja ništavosti ženidbe sude u sudskom vijeću, a što bi i nadalje trebala biti redovita praksa.
Članovi HBK posebnu su pozornost posvetili djelovanju Hrvatskoga Caritasa u rješavanju izbjegličke krize koja je u Hrvatskoj započela sredinom rujna i traje sve do danas, bez jasnih naznaka koliko bi dugo mogla potrajati. Hrvatski Caritas se od prvog dana krize aktivno uključio snažnim angažmanom kroz slanje pomoći u hrani, higijenskim potrepštinama i drugim materijalnim dobrima kao i organiziranjem volontera. Na samom početku upućen je i apel za pomoć putem Međunarodnog Caritasa (Caritas Internationalis) na koji su odgovorili Caritasi iz raznih dijelova svijeta.
Na zasjedanju su članovi HBK odobrili obnovljeno izdanje Programa katoličkog vjerskog odgoja djece rane i predškolske dobi.
Raspravljalo se i o nacrtu Pravilnika HBK koji je poslan na daljnju doradu.
Biskupi su odlučivali o mandatima u pojedinim tijelima HBK-a. Nakon isteka mandata zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić ponovno je izabran za potpredsjednika HBK. Izabrani su novi članovi Stalnoga vijeća HBK: đakovačko osječki nadbiskup Đuro Hranić i porečko pulski biskup Dražen Kutleša. Biskupi su izrazili zahvalnost dosadašnjem dugogodišnjem predsjedniku Vijeća HBK za život i obitelj biskupu Valteru Županu na predanom radu i služenju te je za novog predsjednika toga Vijeća izabran dubrovački biskup Mate Uzinić.
Za novoga predsjednika Biskupske komisije HBK za odnose s državom izabran je porečko pulski biskup Dražen Kutleša nakon što je istekao mandat dosadašnjem predsjedniku te Komisije zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću.
Produženi su mandati predsjedniku Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskupu Đuri Hraniću, predsjedniku Vijeća HBK za misije biskupu Slobodanu Štambuku, predsjedniku Odbora HBK za mlade biskupu Miji Gorskome i predsjedniku Odbora HBK za pastoral osoba lišenih slobode biskupu Nikoli Kekiću.
Na zasjedanju su podnesena i izvješća o radu pojedinih tijela HBK-a.
Pastoralno – katehetski kolokvij za svećenike održat će se 24. i 25. veljače 2016. Za iduću godinu na jesen predviđeno je i održavanje Simpozija povodom 25 godina vjeronauka u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Izvanredno zasjedanje HBK održat će se 25. siječnja 2016. Iduće proljetno zasjedanje HBK-a održat će se od 5. do 7. travnja 2016., a jesensko od 11. do 13. listopada 2016. Redoviti godišnji susret članova HBK s redovničkim provincijalima, članovima Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, koji imaju sjedište na području HBK održat će se 7. lipnja 2016.
Tajništvo HBK
Foto: Glas Koncila
