ĐAKOVO/POŽEGA (TU) – Nedavne poplave teško su pogodile dio stanovništva u sve tri biskupije Đakovačko-osječke crkvene pokrajine: u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji te u Požeškoj i u Srijemskoj biskupiji. Pomoć stradalima u poplavama bila je, zato, središnja točka redovite skupštine biskupa iste Crkvene pokrajine, održane 12. lipnja 2014. u Biskupskom domu u Požegi. Na skupštini su sudjelovali mons. Đuro Hranić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki; mons. Marin Srakić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki u miru; mons. Antun Škvorčević, biskup požeški; mons. Đuro Gašparović, biskup srijemski te kancelari navedenih biskupija.
Biskupi su i tom prigodom očitovali ljudsku i duhovnu blizinu svima koji su pogođeni posljedicama poplava te zahvalnost i podršku župnicima na poplavljenim područjima, kao i Caritasovim djelatnicima i volonterima. Svima nastradalima poručuju da njihovi pastiri i biskupijske zajednice ostaju trajno uz njih. Izrazili su također zahvalnost mjerodavnim državnim ustanovama i jedinicama lokalne uprave za uložene napore u pomaganju poplavljenima i otklanjanju posljedica nesreće, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, svim drugim crkvenim i građanskim ustanovama, brojnim vjernicima te ljudima dobre volje za posvjedočenu plemenitost i dobrotu. S osjećajem blizine i solidarnosti razmotrili su i katastrofalne posljedice poplava u Bosni i Hercegovini i u Srbiji te mogućnost pružanja pomoći stradalnicima.
Ukratko su predstavili razmjere šteta nastalih poplavom na području vlastitih biskupija, do sada poduzete korake i oblike pružene pomoći preko svojih biskupijskih Caritasa, planirana daljnja nastojanja, iskustva u dosadašnjoj suradnji s mjerodavnim građanskim institucijama u vidu pružanja koordinirane i što primjerenije pomoći stanovnicima te gospodarstvu poplavljenih područja. Izrazili su zabrinutost zbog mogućih, veoma negativnih, migracijskih, demografskih, socijalnih i drugih posljedica za ionako znatno osiromašeno stanovništvo župâ pogođenih poplavama. Očitovali su i svoje žaljenje zbog pomanjkanja potrebne povezanosti i koordinacije svih zainteresiranih u pružanju pomoći, zbog iskazane nespremnosti državnih institucija za suradnju s Caritasom, dovođenja na svoj način u pitanje i same legalnosti njegova djelovanja te zbog medijskog marginaliziranja Caritasovih nastojanja.
Karitativno djelovanje sastavni je i neizostavni dio pastoralnog poslanja Crkve kojeg se ona ni u kojem slučaju ne može odreći. Biskupi su zato očitovali jedinstvo u stavu da Caritas ima pravo i obvezu promicati djelatnu kršćansku ljubav prema nastradalima u poplavi, svjedočiti im po svojim djelatnicima i Isusovu blizinu i ljubav te im u granicama svojih mogućnosti pružati materijalnu i drugu pomoć, neovisno o onome što druge mjerodavne ustanove trebaju za njih činiti s naslova svoje odgovornosti. Pri tom se Caritas nastoji ravnati prema prioritetima te najprije pomaže starijim osobama, samcima, bolesnicima, obiteljima s više djece, s posebnom osjetljivošću za one s niskim primanjima ili u kojima nitko nije zaposlen. Sadašnja stradanja ljudi i posljedice od poplave traže da svaka mjesna Crkva po mreži župnih Caritasa i njegovih volontera bude prisutna među ljudima u poplavljenim župama. Njihova nevolja prigoda je u kojoj župnici, župni suradnici i volonteri trebaju posvjedočiti što je Caritas na djelu.
Biskupi su na skupštini razgovarali o mogućoj suradnji između biskupijskih Caritasa na razini Đakovačko-osječke metropolije u konkretnim nastojanjima oko pomoći, među kojima je nabava građevinskog materijala, namještaja, kućanskih aparata i drugih potrepština, kako bi zajedničkim dogovornim ulaganjem novčanih sredstava istodobno pridonijeli i razvoju gospodarstva na područjima pogođenima poplavom. Zauzeli su se za to da biskupijski Caritasi posredstvom Hrvatskog Caritasa zajednički nastupe u inozemstvu s pojedinim projektima. Izrazili su nadu da će Hrvatski Caritas uspjeti riješiti sve poteškoće vezane uz zakonski prijedlog koji Caritasu ne daje ono mjesto i značenje na području humanitarnog djelovanja koje mu pripada s naslova slobode vjere u našem demokratskom društvu i koje je utvrđeno ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske.
Svjesni dugoročnih posljedica poplava, biskupi mole sve odgovorne javne čimbenike da ih sadašnje dramatično stanje brojnih ljudi pokrene, te se odlučnije zauzmu za sustavan i ravnomjeran gospodarski razvoj Slavonije, Baranje i Srijema te nadilaženje teškog socijalnog stanja stanovništva u tim krajevima.
Biskupi Đakovačko-osječke crkvene pokrajine
