ZAGREB (IKA/TU) – Sabrana djela umirovljenoga đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića predstavljena su srijedu 22. listopada u Dvorani “Vijenac” u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Riječ pozdrava i dobrodošlice izrekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zahvalivši nadbiskupu Srakiću na tom okupljanju oko njegovih knjiga koje on daruje Crkvi i hrvatskom narodu.
Uime organizatora predstavljanja, Hrvatske biskupske konferencije, skupu se obratio predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Osvrćući se na impozantan opus, istaknuo je kako predstavlja ono čime se autor služio da bi postigao svoj plemenit cilj – uvesti čovjeka u tajnu Božjeg života, te otkrivati i ukazivati na otkupiteljsko otajstvo Božje ljubavi.
Između redaka osjeća se njegovo biskupsko geslo “Radom i nadom”. Knjige su namijenjene suvremenim tražiteljima nade koji imaju volje i hrabrosti propovijedati povijest iz drugoga motrišta malenih i otpisanih. Zato smo zahvalni autoru što se nije plašio izići na medijsko poprište, na prostore suvremenog aeropaga i izreći Božju i svoju riječ o svemu što su ga ljudi pitali i okolnosti izazivale. Čestitam Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji što je o 50. obljetnici misništva i 20. obljetnici biskupske službe mons. Marina Srakića odlučila prirediti i objaviti njegova sabrana djela, rekao je nadbiskup Puljić.
Urednik izdanja mons. dr. Vladimir Dugalić pojasnio je nit vodilju te tijek petogodišnjeg rada na materijalima koji su sabrani i objavljeni u 12 knjiga. Prije pet godina prikupljena je građa koju je nadbiskup Srakić napisao i objavio tijekom svoga plodnog 30-ogodišnjeg profesorskog i znanstvenog, te 50 godina zauzetog pastirskog rada kako bi se sakupljeni znanstveni i stručni radovi, predgovori, govori, razgovori, prigodne homilije objavljivani u raznim stručnim časopisima, revijama i novinama objedinili u njegova sabrana djela.
Skupljajući svu građu pokušali smo je tematski razvrstati tako da svaka knjiga predstavlja mali kamenčić koji oslikava segment nadbiskupova života i rada i zapravo svih 12 knjiga daju pregled onoga što je nadbiskup Srakić za svoga života napisao i objavio, rekao je Dugalić. Kratko predstavljajući sadržaj, istaknuo je kako prva knjiga obuhvaća građu iz povijesti nadbiskupije, koja može poslužiti i kao svojevrstan udžbenik. Druga knjiga govori o osnovnom moralnom bogoslovlju i obuhvaća teme od pitanja ljudske slobode, do savjesti i grijeha. U trećoj knjizi su radovi iz sakramentalnog morala, gdje je ključni dio priručnik o sakramentu ispovijedi, o drugim sakramentima, te tekstovi o svećeničkoj službi i sjemenišnom odgoju. Četvrta knjiga posvećena je bračnoj i obiteljskoj problematici, a u petoj su radovi društveno-socijalne problematike. Šesta knjiga predstavlja skupljene homilije. Sedma knjiga donosi ratnu dokumentaciju, tj. ono što je pisao o stradanjima, obnovi i mirnoj reintegraciji, kao i homilije spomen hodočašća u Vukovar, te prigodom ekumenskih susreta. Presjek Sinodalnih kretanja objavljen je u osmoj knjizi, dok deseta donosi uvodnike iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije od 1992. do 2013. godine. Deseta knjiga donosi ukupno 93 intervjua, dok su još tri ugrađena u druge knjige. Ti su intervjui svojevrsni putopisi, osobito oni iz devedesetih godina kad je nadbiskup Srakić posjećivao područja koja nisu bila slobodna i zabilježio što je tamo vidio. Tu se također donosi i jedno povijesno svjedočanstvo. Jedanaesta knjiga donosi predgovore koje je napisao za različite knjige, homilije o sprovodima svećenika i njegovu knjigu bibliografiju svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije od 1527. do 2007. U međuvremenu je nastala i 12 knjiga u kojoj su objavljeni radovi koje je radio i pisao u umirovljeničkim danima. Knjiga donosi više od 700 izvornih dokumenata i više od 80 arhivskih fotografija o biskupu Stjepanu Bäuerleinu.
Na kraju je dr. Dugalić istaknuo kako je vrijednost tih sabranih djela višestruka. Ona je doprinos hrvatskoj teološkoj misli, osobito moralnoj teologiji, jer je to područje nadbiskupova profesorskog rada. Ujedno je to doprinos povijesti nadbiskupije, kao i kronika onoga što se na Istoku Hrvatske događalo. Opus ima više od 9000 stranica, od toga je 8700 autorskih kartica nadbiskupa Srakića. Ta sabrana djela svjedoče o životu, ali i načinu rada nadbiskupa Srakića, a on se može sažeti riječima “nadom i radom, strpljivošću i ustrajnošću, te životnom mudrošću”, zaključio je Dugalić.
Član Uprave Glasa Slavonije d.d. koja je napravila grafičku pripremu, Marijan Beljan zahvalio je Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji na ukazanom povjerenju. Također je izrazio radost što su Sabranim djelima objavljeni i razgovori i prilozi objavljeni u Glasu Slavonije. Osvrt na sadržaj Sabranih djela dao je predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović. Riječ je o osobi kojoj već po njezinu mjestu u društvu i njezinu pozivu pisanje nije moglo biti prvom pogotovo ne i jedinom zadaćom, no opseg i doseg napisanoga pokazuje da je i knjigu i pisanje držao važnim oblikom svoga djelovanja. Nadbiskup se po tom svom povjerenju u knjigu dobro uklapa i u tradiciju Crkve, koja je osobito od reformacije i katoličke obnove knjigu država nezamjenjivim sredstvom svojega poslanja, rekao je akademik. Istaknuo je kako odmah uočavamo opsežnost djela, a ona može plašiti i ulijevati nadu.
Svima neće svaka knjiga isto značiti. Njih je pisao čovjek s posebnim interesima i posebnim službama, svećenik, profesor, biskup. Pisao ih je u različitim vremenima, neka od njih ne tako davna bila su osobito teška za biskupiju koja mu je bila povjerena, naglasio je akademik Damjanović.
Nadbiskup Srakić pokušava sve što tvrdi dokumentirati i to čini pomno izrađenim bilješkama, i brojim sažetim biografijama, navođenjem dokumenata u izvodima ili cjelini. Mislim da će mu ne samo crkveni povjesničari biti jako zahvalni za priloge o njegovim prethodnicima, ne samo stoga što donosi mnogo novoga i nepoznatoga o njima, nego što ti tekstovi nude sliku Đakova i bližih prostora u određenom vremenu, a to je nerijetko slika bijede, koja ne samo popunjava naša znanja, nego nas poziva da se zamislimo i da umjerenije i suzdržanije sudimo o teškoćama kroz koje mi danas prolazimo, rekao je akademik, te posebno uputio na sedmu knjigu “Istina će vas osloboditi” koja donosi ratna izvješća, dokumente, govore, prepiske i mnogo drugoga o Domovinskom ratu. Mislim da bi ju svaki čovjek, osobito oni koji oblikuju javno mišljenje, trebao pročitati i tako uvećati svoje uvide i provjeriti svoje sudove i sudove drugih o teškom vremenu, upozorio je.
U zahvalnoj riječi nadbiskup Srakić istaknuo je kako je u svom radu imao poticao profesora i kolega, što ga je ohrabrio pa je tako počeo pisati, sudjelovati na simpozijima i drugo. A svoju ljubav prema knjizi tumači genetski, jer mu je otac bio bibliotekar Križarskog bratstva u selu, pa su mu djetinjstva knjige bile na domak ruke. Posebno se osvrnuo na posljednju knjigu, te je naglasio kako je kao suradnik biskupa Bäuerleina smatrao obvezom i u svoje i uime generacije zabilježiti spomen na njega koji je kao biskup imenovan u teškim prilikama 1951. godine. Želio sam se odužiti tome biskupu, da se vrednuje dobro koje je učinio koji je bio i pionir katehetskoga pokreta, ne samo u našoj biskupiji, već i na području cijele BKJ, naglasio je.
“Zahvaljujem Gospodinu Bogu, a knjige darujem da budu za dobro svima”, rekao je mons. Srakić, dodavši kako je tako nekoliko kompleta dao među ostalim i kardinalu Bozaniću, predsjedniku Sabora, te metropolitu zagrebačko-ljubljanskom. Predstavljanju Sabranih djela nazočili su nadbiskupi i biskupi koji sudjeluju na jesenskom zasjedanju HBK, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Alessandro D’Errico, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, zagrebačko-ljubljanski metropolit Porfirije, kao i predstavnici drugih vjerskih zajednica, predsjednik HAZU akademik Zvonimir Kusić, novoizabrani predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević, OFMCap., rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tonči Matulić, te rektor Bogoslovnog sjemeništa mr. Anđelko Košćak.
Predstavljanje Sabranih djela uveličao je Bogoslovski oktet, koji je otpjevao i himan Đakovačke sinode.
