BELI MANASTIR (TU) – Predstavljanje knjige “Katolička Crkva u virtualnom prostoru u doba pandemije bolesti Covid-19. Primjer Đakovačko-osječke nadbiskupije” upriličeno je 20. studenoga 2025. u Etnološkom centru baranjske baštine u organizaciji Centra za kulturu Grada Belog Manastira i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar.
Autori knjige su dr. sc. Ivana Bendra, voditeljica Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar i dr. sc. Stanislav Šota, izvanredni profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Organizatori promocije su izuzetno ponosni što su autori pristali na ideju da mjesto prvog predstavljanja bude upravo Beli Manastir.
Osim autora, o knjizi su govorili dr. sc. Mateo Žanić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Područnog centra u Vukovaru i dr. sc. Igor Jakobfi, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.
Dr. Žanić istaknuo je višestruki značaj knjige za Đakovačko-osječku nadbiskupiju. Ona kroz prikaz istraživanja i analize pokazuje stvarno stanje korištenja internetskih stranica i ostalih mogućnosti komunikacije koje nudi Mreža. Poglavari Katoličke Crkve od pape Ivana Pavla II do pape Franje ističu važnost korištenja novih tehnologija u svrhu evangelizacije i teološke komunikacije. Vođeni tim dokumentima autori su svjesni današnjih mogućnosti, ali svjesni problema koje takva komunikacija predstavlja. Žanić je također istaknuo problem – previše očekivanja od bogatog digitalnog svijeta, ali time i povećanje samoće. U svijetu algoritama i ne kontaktnog svijeta dolazi do izbora samoće. Crkva, kao mjesto okupljanja vjernika, nije bila u mogućnosti obavljati svoju službu uživo u vrijeme pandemije, ali su otvoreni novi, virtualni prostori kako bi se vjernici mogli informirati ili pratiti aktualnosti.
Kako je jedna Crkva preživjela u virtualnom svijetu tijekom pandemije, govorila je autorica istraživanja dr. Bendra. Autore je zanimalo koliko župa je imalo internetske ili Facebook stranice tijekom pandemije i što je objavljivano u tome razdoblju. Na početku pandemije od 153 župe u Nadbiskupiji samo je 24 župe imalo aktivnu mrežnu stranicu, a 81 župa profil na društvenoj mreži Facebook. Cilj nije bio nikoga kritizirati niti prozivati, nego dati statističke podatke koji su se analizirali i time dali uvid u mogućnost poboljšanja rada župa.
Dr. Šota je rekao kako se Crkva treba prilagoditi novom načinu komunikacije, naći novi pristup vjernicima na jeziku koji oni razumiju, s obzirom na dobne skupine. Crkva pokušava odgovoriti na izazove kako održati komunikaciju u virualnom svijetu, a i dalje naviještati riječ evanđelja. Virtualni prostor Crkve ne smije i ne može ostati po strani, nego mora djelovati i stvarati teologiju komunikacije. Mali je broj svećenika uvidio da je virtualni prostor prostor mogućnosti novog dijaloga između njih i vjernika i prostor za mogućnost nove evangelizacije. Zaključio je svoje izlaganje riječima kako Crkva ne smije biti zatvorena nego kroz edukacije i strukturirano djelovanje otvoriti se novim mogućnostima.
Zaključno o tehničkim detaljima knjige govorio je dr. Jakobfi. Knjiga se sastoji od 6 poglavlja na 307 stranica i izdana je 2025. godine. Autori su kroz istraživanje i analiziranje predstavili iskustvo vremena i postavili metodološke temelje za moguća buduća istraživanja. Pokazali su stvarno stanje, ali kroz taj uvid dali sliku kako bi trebalo biti jer postoje uzorci koji su relevantni kao dobar primjer. Ovaj koncept nije primjenjiv samo za Crkvu nego i za druge institucije u društvu koje kao i Crkva moraju razumljivo komunicirati kako bi ostvarivali svoju ulogu u zajednici kojoj pripadaju. Marijana Kuna
