ZAGREB (TU) – Ova vrijedna knjiga je svojevrsni demografski svjetionik, naglasio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u utorak navečer, 14. studenoga, na predstavljanju zbornika ‘Demografija – iseljavanje – migracije. Šesti hrvatski socijalni tjedan, Zagreb, 22. i 23. listopada 2021.’ Riječ je o izdanju zbornika radova s istoimenog simpozija, a predstavljeno je u dvorani Vijenac u Zagrebu.
Predsjednik HBK nadbiskup Kutleša uvodeći u predstavljanje ove knjige na gotovo 500 stranica rekao je da je ona svojevrsno ogledalo sadašnje hrvatske stvarnosti s kojom kao da se ne možemo suočiti.
„To se prije svega odnosi na one najodgovornije, a to su političke vlasti, ali i na sve druge važne čimbenike u hrvatskome društvu kojima je, kako se čini, važniji onaj trenutačni i kratkoročni uspjeh od dugoročne zajedničke politike u kojoj bi se stvorila, i provodila, odgovarajuća populacijska politika, ali istodobno rješavala sve urgentnija pitanja iseljavanja, useljavanja i suvremenih migracija.”
Zagrebački nadbiskup je ustvrdio da je u takvoj situaciji uloga Crkve misionarski polet i izlaženje iz svojih zona komfora, a na što nas svakodnevno sa svojim gestama i riječima potiče svojim svjedočenjem papa Franjo.
„Za kršćane općenito” – nastavio je – „a za katolike u hrvatskome društvu, ponaosob, to znači davati svoj specifični crkveni doprinos društvu prema Socijalnom nauku Katoličke crkve. U ovom slučaju Crkva u Hrvatskoj se slaže s većinom izvrsnih hrvatskih demografa koji posljednjih desetljeća neumorno predlažu konkretna rješenja koja, na žalost, u velikom dijelu nailaze na šutnju i na nerazumijevanje”.
„Hoće li ova knjiga nešto promijeniti pod tim vidom? Nadati nam se da hoće”, rekao je nadbiskup Kutleša.
Nadbiskup Đuro Hranić, kao predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, rekao je da se hrvatska politika godinama ne suočava na ozbiljan i odgovoran način s upozorenjima i pozivima naših demografa koji argumentirano analiziraju ali i predlažu moguća rješenja za promjenu demografskoga stanja u Hrvatskoj.
„Crkva u Hrvatskoj podržava izvrsne hrvatske demografe u njihovim nastojanjima i poziva odgovorne čimbenika u društvu da uvažavaju njihove prijedloge ne samo riječima i vanjskim odobravanjem nego konkretnim mjerama. To se prije svega odnosi na odgovarajuću populacijsku i pronatalitetnu politiku kojoj je u središtu obitelj utemeljena na braku muškarca i žene.”
No ovdje je, isto tako, mons. Hranić upozorio: „Vrijednosna idejna strujanja, javno mnijenje, dominantna postmoderna kultura, sredstva društvenoga priopćavanja i populistička pomodarska liberalna politika – udruženim snagama proglašavaju brak i obitelj nazadnim konzervativnim ustanovama te svoj uspjeh mjere porastom pokazatelja koji upućuju na rastakanje braka i obitelji, te na ograničeni doseg utjecaja Crkve u životu društva.”
Nastavio je da smo još uz to kao narod bili pogođeni posljedicama ekonomske krize, koruptivnim obrascima ponašanja te poteškoćama u funkcioniranju pravne države.
To je rezultiralo iseljavanje, osobito mladih obrazovanih ljudi i mladih obitelji s djecom.
K tome, sloboda Domovine koju imamo plaćena je tolikim mladim životima i bezbrojnim žrtvama i od čitavog bi se društva trebalo očekivati da bude daleko odgovornije i prema toj velikodušnoj žrtvi u službi slobode i budućnosti svoga naroda, rekao je uz ostalo đakovačko-osječki nadbiskup.
Govoreći o zborniku radova, izdvajamo, demograf akademik Anđelko Akrap je rekao kako je Hrvatska od 2013. do 2022. godine među deset europskih zemlja s najvećim padom broja stanovnika i u tome popisu je na prvom mjestu s 9,5 % gubitka svoga stanovništva.
„Većina zemalja koje su 2004. i kasnije pristupile u EU, osim Češke, imale su pad ali su preokrenule te trendove, prema statistikama Eurostata”, rekao je akademik Akrap i naveo da je primjerice jedna Malta, doduše manja zemlja, u 10 godina narasla za 23,3%, Luksemburg za 20%, a Irska, koja je bila uz Hrvatsku do pedesetih godina primjer pada broja stanovnika, ona sad ima strahoviti rast zato što su se pripremili za tu situaciju depopulacije još u šezdesetim godinama i Irska danas ima porast od 10% stanovništva u 10 godina.
Spomenimo i riječi dr. Dugalića koji smatra jako vrijednim što svi radovi o migracijama ipak u završnom dijelu uvijek jedan dio posvećuju da zapravo ne smijemo te ljude ostaviti nego da uvijek moramo nastojati i ponavljati im: ‘Ima li mogućnosti i da se vrate natrag?’
„Mi osnivamo nove katoličke misije od Irske, Njemačke i drugdje i jasno je da trebamo ići za svojim narodom, ali mislim da moramo itekako uvijek malo baciti onu ‘bubu’: ‘Hoćeš li se ti vratiti?’ Jasno da država tu mora dati svoj doprinos i stvarati uvjete za njihov povratak”, rekao je isto tako.
Predstavljanje zbornika pratilo je desetak hrvatskih biskupa i nadbiskupa uz apostolskog nuncija mons. Giorgia Linguu, beogradskog nadbiskupa Ladislava Nemeta, te brojne druge uglednike i predstavnike iz političkog, društvenog, crkvenog i kulturnog života zemlje.
U ime nakladnika zahvalu je izrekao direktor Kršćanske sadašnjosti dr. sc. Stjepan Brebrić poručujući: Ako ova knjiga dođe u samo jedne prave ruke koje će početi promjenu i preusmjeriti tijek događanja – isplatilo se sve, dok je pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauke Crkve prof. dr. Stjepan Baloban naglasio da sadržaj knjige poziva na zajedničku raspravu o bitnim pitanjima hrvatske budućnosti.
Program su vodili doc. dr. sc. Dubravka Petrović Štefanac i mr. sc. Zvonimir Ancić, a pjesmom su predstavljanje pratili članovi zbora zagrebačkih bogoslova uz vodstvo Adriana Bogdana. IKA
