OSIJEK (TU) – U povodu 500. obljetnice prvotiska Judite Marka Marulića (13. kolovoza 1521.) na kraju Godine Marka Marulića Udruga katoličkih intelektualaca i Filozofski fakultet u Osijeku, uz domaćinstvo profesora Ružice Pšihistal i Krešimira Šimića, organizirali su 28. ožujka predavanje „Danteov Hrvat i hrvatski Dante. Novo čitanje Marulićeve Judite“ profesora Zvonka Pandžića iz Würzburga (Njemačka), klasičnog hrvatskog i njemačkog filologa i filozofa, autora brojnih zapaženih kritičkih izdanja. Ujedno je predstavljeno novo, prvo u Hrvatskoj kritičko izdanje Judite (uz sadržaj studijskog i preslikanog izdanja) koje je Pandžić priredio uz Marulov jubilej, a objavljeno je 2021. u nakladi dubrovačke Knjižnice Franjevačkoga samostana Male braće.
Studente Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, zainteresirane profesore i publiku priređivač je upoznao s kritičkom analizom teksta Judite (Istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena), zorno pokazavši koje je klasične i novovjekovne epske i teorijske izvore te sve uzore slijedio Marko Marulić, a što dosada manje-više nije bilo poznato javnosti. Susret je obilježio niz odabranih tiskovina izložen u predavaonici kao ogled o izvorima korištene građe i autorskim djelima Zvonka Pandžića.
Kapitalno, opsegom monografsko izdanje na 459 stranica Judite, ujedno prvo u svesku niza Hrvatska djela Marka Marulića, slijedi kritička izdanja njegovih djela i prijevoda na hrvatski jezik iz priručne rukopisne biblioteke koju je Marulić napisao i oslikao za svoju sestru Biru (Viru). Dijelove te prve zbirke hrvatske pučkojezične proze uopće, otkrio je i(li) identificirao na svojim istraživanjima u Londonu, Beču, Firenci, Zagrebu, Splitu, Zadru, Šibenik, Dubrovnik i na Košljunu upravo Pandžić, slijedeći trag Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Vatroslava Jagića i Carla Verdianija.
Ružica Pšihistal, predsjednica UKI-ja, naglasila je kako je nakon brojnih izdanja Judite, „hrvatski Dante konačno dobio uzorno kritičko izdanje, koje će biti od neizmjerne pomoći svima koji se profesionalno bave Marulićem, ali i široj publici u čitanju prvog nacionalnoga epa hrvatske književnosti i prvog tiskanog književnog djela na hrvatskom jeziku“.
„Danas je pred nama prvo kritičko izdanje Judite uopće u izvornom slovopisu s kritičkim aparatom, faksimil jedinoga u cijelosti očuvanoga primjerka prvotiska i studijsko izdanje preneseno transkripcijom u suvremeni hrvatski slovopis. Uspoređujući prije nepoznate poetske izvore i poetologijske uzore Judite, klasičnu epiku i Juditu uz pomoć brojnih Marulićevih rukopisa, rubnih bilježaka i iluminacija na knjigama iz njegove biblioteke, otkriva se kako je biblijsku pripovijest o Juditi i Holofernu Marulić ispjevao umjetnički, služeći se metaforama i stihovima iz najvažnijih epova i pjesničkih klasika (Ovidije, Horacije, Vergilije, Marcijal, Boecije), ranonovovjekovnim epom Francesca Petrarce Africa i njegovim Canzonierom, te ponajprije Danteovom Božanstvenom komedijom. Marulić je sam s punim pravom već 1501. godine ustvrdio da ‘hrvatski jezik sada ima svojega Dantea’ pa ga mnogi danas i zovu hrvatski Dante, a ‘prorokovao’ je da će se do sudnjega dana činiti slava Juditi“, kazao je Pandžić. Naposljetku je spomenuto obilježavanje 500. obljetnice Marulićeva preminuća i nužno sustavnije lingvističko i hrvatsko identitetsko vrednovanje, ali i prepoznavanje povijesnog književnog blaga sačuvanog u samostanskim knjižnicama. Nevenka Špoljarić
