OSIJEK (TU) – „U Hrvatskoj je 2015. rođeno 7000 manje djece u odnosu na 2010. ili 233 razreda manje. Sve županije imaju prirodno smanjenje koje je najprije, 1968., zahvatilo današnje područje Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije. Hrvatska od druge polovice 20. stoljeća do danas bilježi pad ukupnog broja stanovnika, veliki prostor ostao je bez stanovništva ili sa starijim stanovništvom, od 1991. veći broj je umrlih nego živorođenih i radikalno je smanjen broj mladih, a porastao je broj starijih od 65 godina. Od 1991. do danas imamo pad stanovnika sa 4,5 milijuna na 4,05 ili za oko 450.000 tisuća ili -10 posto”, kazao je demografa prof. dr. Anđelko Akrap na predavanju „Demografski trendovi u Hrvatskoj“, održanom 28. travnja u Pastoralnom centru Nadbiskupskog vikarijata Osijek.
Večernje gostovanje vodećeg hrvatskog stručnjaka za demografiju i pročelnika Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta organizirao je Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ u suorganizaciji Udruge katoličkih intelektualaca u Osijeku. Molitvom i uvodnom riječju susret je otvorio predstojnik Instituta mons. dr. Vladimir Dugalić, naglasivši kako se suvremene negativne demografske trendove može motriti kroz povijest migracija stanovništva sa prostora gdje su živjeli Hrvati, pri čemu se na početku 20. stoljeća iseljavalo u Ameriku, ranih 70-tih godina u Njemačku (najviše) i sada je zabrinjavajuće aktualno. Uvodno je dr. Akrap pojasnio kako je za predoosmanlijsko razdoblje karakteristična seoba Hrvata, a tijekom silnih migracija s velikim gubitcima stanovništvo je poharala i malarija te je stradao cijeli naraštaj, a stanovništvo se miješalo te kolonizatori (osmanlijski, mletački, habsburški) nisu vodili računa o gospodarskom području, nego su konzervirali zatečeno zato što im je trebao seljak-vojnik. Govoreći o migracijama u 18. stoljeću predavač je spomenuo 100.000 Hrvata preseljenih u Slavoniju te 120.000 u Bosnu, iseljavali su i u Italiju, na druge kontinente, no posebno zanimljivo bilo je čuti kako je Hrvatska doživljavala demografski pad, starenje stanovništva i gubitak mladih bez kojih nema budućnosti, kao što “bez djece nema razvoja”. Demograf je naposljetku izlaganja, prema stanju 2013. godine, podastro “crne” demografske projekcije do 2051. godine kada bi Hrvatska, nastavi li se negativan trend smanjenja stanovništva, imala tek 3,4 milijuna stanovnika (2011. bilo je 4,28 mil.), od kojih 1,9 mil. u dobi od 15 do 64 godine te 1,06 mil. starijih.
U diskusiji dr. Akrap zaključio: “Zbog ubrzanog demografskog starenja Hrvatske u idućim desetljećima očekuju se značajne makroekonomske promjene. Očekivane drastične promjene u dobnom sastavu stanovništva mogu se ublažiti provođenjem pronatalitetne, redistributivne i imigracijske politike! Preduvjeti za demografsku revitalizaciju Hrvatske zahtijevaju suglasje: poduzetnika, političkih elita i društva u cjelini. Populacijska politika mora biti pronatalitetna, važna je imigracijska i politika ravnomjernoga razvoja u prostoru. I Crkva tu mora reagirati. Ključne mjere za povećanje fertiliteta u Hrvatskoj jesu: u smanjenju nezaposlenosti i rada na određeno vrijeme, stambenoj problematici, kvalitetnim uslugama za djecu i kompenzaciji troškova podizanja djece. Vlada i država time se trebaju baviti, a ne promjenom regionalnoga ustroja. Problem je i u lokalnim zajednicama… Razvoj može puno toga riješiti jer Hrvatska ima veliko nacionalno blago (zemlja, šume, vode) koje treba “pretvoriti” u nacionalno bogatstvo.” Nevenka Špoljarić
