 
ĐAKOVO (TU) – Zadnji dan Teološko-pastoralnog seminara za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije, koji se od 15. do 17. rujna održavao na temu „Mladi kao posebna briga Crkve: stanje i perspektive u pastoralu mladih“, sadržavao je tri predavanja te zaključnu raspravu.
 Prvi izlagač, mr. sc. Igor Jakobfi, izlagao je na temu „Socijalni pastoral s mladima – primjer udruge Prijatelji sv. Martina“. Uvodeći u izlaganje, podsjetio je kako je Đakovačko-osječka nadbiskupija, izradivši u okviru Druge biskupijske sinode novi, vlastiti put evangelizacijskog procesa, stavila snažan naglasak na obvezu razvoja novih pastoralnih modela s naglaskom na socijalni pastoral. Od tih modela ponajprije se
Prvi izlagač, mr. sc. Igor Jakobfi, izlagao je na temu „Socijalni pastoral s mladima – primjer udruge Prijatelji sv. Martina“. Uvodeći u izlaganje, podsjetio je kako je Đakovačko-osječka nadbiskupija, izradivši u okviru Druge biskupijske sinode novi, vlastiti put evangelizacijskog procesa, stavila snažan naglasak na obvezu razvoja novih pastoralnih modela s naglaskom na socijalni pastoral. Od tih modela ponajprije se  očekuje da podupiru takav rast u vjeri koji će laicima omogućiti sintezu vjerskog i svjetovnog života. U prvom dijelu izlaganja predavač je predstavio sinodske zahtjeve i obilježja socijalnog pastorala mladih na temelju kojih je u drugom dijelu analizirao konkretan model rada s mladima koji provodi udruga Prijatelji sv. Martina. Hvale vrijedno je spomenuti neke od aktivnosti koje članovi udruge provode kroz volontiranje: skrb za najugroženije, odgoj za solidarnost, javno zagovaranje, pobožnost, očuvanje kulturne i vjerske baštine, odgoj za kreativnost, kampovi za mlade… U završnom dijelu izlaganja mr. sc. Jakobfi preporučio je praktične preporuke za buduću socijalno-pastoralnu praksu s mladima od strane laičkih udruženja.
očekuje da podupiru takav rast u vjeri koji će laicima omogućiti sintezu vjerskog i svjetovnog života. U prvom dijelu izlaganja predavač je predstavio sinodske zahtjeve i obilježja socijalnog pastorala mladih na temelju kojih je u drugom dijelu analizirao konkretan model rada s mladima koji provodi udruga Prijatelji sv. Martina. Hvale vrijedno je spomenuti neke od aktivnosti koje članovi udruge provode kroz volontiranje: skrb za najugroženije, odgoj za solidarnost, javno zagovaranje, pobožnost, očuvanje kulturne i vjerske baštine, odgoj za kreativnost, kampovi za mlade… U završnom dijelu izlaganja mr. sc. Jakobfi preporučio je praktične preporuke za buduću socijalno-pastoralnu praksu s mladima od strane laičkih udruženja.
 Ivan Školka, dr. med., Anamarija Čondor, dr. med. te prim. dr. sc. Melita Vukšić Polić, dr. med., potom su izlagali na temu „Mladi unutar strukovnih i vjerskih udruga. HKLD i sekcija mladih kao primjer dobre prakse“. U prvom dijelu predstavljeno je Hrvatsko katoličko liječničko društvo – strukovna i vjerska organizacija koja okuplja različite profile medicinskih djelatnika unutar Katoličke Crkve. Istaknuto je kako su mladi uvijek
Ivan Školka, dr. med., Anamarija Čondor, dr. med. te prim. dr. sc. Melita Vukšić Polić, dr. med., potom su izlagali na temu „Mladi unutar strukovnih i vjerskih udruga. HKLD i sekcija mladih kao primjer dobre prakse“. U prvom dijelu predstavljeno je Hrvatsko katoličko liječničko društvo – strukovna i vjerska organizacija koja okuplja različite profile medicinskih djelatnika unutar Katoličke Crkve. Istaknuto je kako su mladi uvijek  bili važan segment HKLD-a te su prvo u Zagrebu, a onda i u drugim gradovima osnovane sekcije mladih koje okupljaju studente medicine, mlade liječnike, znanstvene novake, specijalizante i sl. Budući da se mladi na početku svoje liječničke karijere susreću s brojim izazovima i pitanjima, za njih su organizirana posebna predavanja, duhovne obnove, susreti s duhovnikom, međusobna druženja, izleti – što pomaže duhovnoj izgradnji mladog (budućeg) liječnika, a nerijetko rezultira i kvalitetnim cjeloživotnim prijateljstvima. U izlaganju je poseban naglasak stavljen na važnost uloge duhovnika Društva.
bili važan segment HKLD-a te su prvo u Zagrebu, a onda i u drugim gradovima osnovane sekcije mladih koje okupljaju studente medicine, mlade liječnike, znanstvene novake, specijalizante i sl. Budući da se mladi na početku svoje liječničke karijere susreću s brojim izazovima i pitanjima, za njih su organizirana posebna predavanja, duhovne obnove, susreti s duhovnikom, međusobna druženja, izleti – što pomaže duhovnoj izgradnji mladog (budućeg) liječnika, a nerijetko rezultira i kvalitetnim cjeloživotnim prijateljstvima. U izlaganju je poseban naglasak stavljen na važnost uloge duhovnika Društva.
 Marin Miletić, mag. theol. i saborski zastupnik održao je zadnje izlaganje na ovogodišnjem TPS-u, naslovljeno „Je li važniji program ili svjedočanstvo?“ – Živimo li u krizi vjere? Koje prilike nam donosi današnje vrijeme? Je li važnije imati dobar program rada s mladima ili…? Koje metode su prihvatljive u današnjoj novoj evangelizaciji? Treba li ulagati u mjesta okupljanja ili u čovjeka? Svjedočenje na društvenim mrežama…
Marin Miletić, mag. theol. i saborski zastupnik održao je zadnje izlaganje na ovogodišnjem TPS-u, naslovljeno „Je li važniji program ili svjedočanstvo?“ – Živimo li u krizi vjere? Koje prilike nam donosi današnje vrijeme? Je li važnije imati dobar program rada s mladima ili…? Koje metode su prihvatljive u današnjoj novoj evangelizaciji? Treba li ulagati u mjesta okupljanja ili u čovjeka? Svjedočenje na društvenim mrežama…  teme su o kojima je okupljenim svećenicima svjedočki govorio zastupnik Miletić. Iz šesnaestogodišnjeg rada u školi te u Zdrugu katoličkih skauta, posvjedočio je kako je u radu s mladima najvažnija autentičnost osobe, jer tu sve „stoji ili pada“, ali uvažavajući strukture i program. Naglasak je stavio potrebu jače sinergije klerika i laika te više dijaloga i komunikacije u nastojanjima snaženja pastoralnog rada s mladima.
teme su o kojima je okupljenim svećenicima svjedočki govorio zastupnik Miletić. Iz šesnaestogodišnjeg rada u školi te u Zdrugu katoličkih skauta, posvjedočio je kako je u radu s mladima najvažnija autentičnost osobe, jer tu sve „stoji ili pada“, ali uvažavajući strukture i program. Naglasak je stavio potrebu jače sinergije klerika i laika te više dijaloga i komunikacije u nastojanjima snaženja pastoralnog rada s mladima.
 Uslijedila je rasprava, a potom obraćanje nadbiskupa đakovačko-osječkog Đure Hranića, koji je zahvalio svim predavačima, kao i organizatorima Teološko-pastoralnog seminara, jer su za ovogodišnji TPS odabrali ovu aktualnu i važnu temu. Okupljene svećenike potaknuo je na daljnja nastojanja u radu s mladima, svjestan teškoća i specifičnosti vremena u kojemu živimo. Na kraju je okupljene pozdravio i prof. dr. Stjepan Radić, predsjednik Povjerenstva za TPS, također uputivši zahvalu onima koji su sudjelovali u trodnevnom seminaru, svim predavačima, kao i onima koji su uzeli udjela u organizaciji.
Uslijedila je rasprava, a potom obraćanje nadbiskupa đakovačko-osječkog Đure Hranića, koji je zahvalio svim predavačima, kao i organizatorima Teološko-pastoralnog seminara, jer su za ovogodišnji TPS odabrali ovu aktualnu i važnu temu. Okupljene svećenike potaknuo je na daljnja nastojanja u radu s mladima, svjestan teškoća i specifičnosti vremena u kojemu živimo. Na kraju je okupljene pozdravio i prof. dr. Stjepan Radić, predsjednik Povjerenstva za TPS, također uputivši zahvalu onima koji su sudjelovali u trodnevnom seminaru, svim predavačima, kao i onima koji su uzeli udjela u organizaciji.
A. Banović


 
	 
	 
	 
	 
		
		
		 
		
		
		 
		
		
		 
		
		
		 
		
		
		 
		
		
		 
		
		
		 
		
		
		 
		
		
		 
		
		
		 
	 
	 
	 
	 
	 
	