OSIJEK (TU) – Drugi dan Katehetske proljetne škole, koja se 30. i 31. ožujka 2026. održavala u pastoralnim prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku, u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK-a i Agencije za odgoj i obrazovanje, započeo je molitvom koju su predvodili vjeroučitelji Požeške biskupije – Mirta Rilko i Tomislav Ivanišević te združeni zbor vjeroučitelja pod vodstvom Margarete 
Bošnjaković. Prisutne vjeroučitelje pozdravila je i u program uvela viša savjetnica za vjeronauk Ankica Mlinarić, dipl. teol., nakon čega su uslijedila tri predavanja.
Umjetna inteligencija ne može postati “drugi” u punom smislu riječi
„Umjetna inteligencija: zamjena i/ili imitacija odnosa s 
drugim. Crkva pred etičkim izazovima UI“ bila je tema izv. prof. dr. sc. Tarasa Barščevskog, koji je tijekom predavanja promišljao o utjecaju umjetne inteligencije na kvalitetu odnosa koji oblikuju svakog pojedinca i njegov rast kao čovjeka stvorena na sliku Božju. „Umjetna inteligencija može imitirati određene oblike komunikacije i relacijske prisutnosti te djelomično funkcionalno zamijeniti neke uloge u ljudskoj svakodnevici, ali ne može postati „drugi“ u 
punom smislu riječi – onaj koji nas ispunja i nadopunjuje jer ne sudjeluje u mojoj slobodi, mojoj odgovornosti i uzajamnosti, u daru osobnog odnosa koji su konstitutivni za čovjeka kao imago Dei“, istaknuo je prof. Barščevski.
Pokušao je odgovoriti na dva pitanja: u koji od tri 
temeljna odnosa o kojima govori Knjiga Postanka možemo ili moramo smjestiti umjetnu inteligenciju, ili za nju moramo predvidjeti neki novi – četvrti – odnos, koji u Bibliji ne postoji; te razvijajući umjetnu inteligenciju koja sve više postaje nalik čovjeku, a u kojem Biblija prepoznaje imago Dei, ne stvaramo li idola – neko „božanstvo“, koje ima usta i oči, uši, ruke i noge, ali ne može uspostaviti pravi i stvarni odnos? Zaključio je kako se čovjek kao imago Dei ne očituje u neograničenom tehnološkom napretku, nego u sposobnosti upravljanja vlastitom stvaralačkom snagom – da zna stati, blagosloviti i posvetiti vrijeme koje mu je darovano, usmjeravajući i razvoj umjetne inteligencije tako da bude na blagoslov čovjeka, a ne na njegovo ropstvo i propast.
Model cjelodnevne nastave
Predavanje „Osnovna škola – cjelodnevna škola. Projekt MZOM-a u eksperimentalnoj provedbi“ održala je Klaudija Nekić, dipl. teol. Istaknula je kako je cjelodnevna osnovna škola reformski program Ministarstva znanosti obrazovanja i mladih kojim se formira novi obrazovni okvir suvremene škole u Republici Hrvatskoj. Od rujna 2023. godine u 62 osnovne škole započela je provedba Eksperimentalnog programa »Osnovna škola kao cjelodnevna škola – uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« koji će se provoditi tijekom 4 školske godine u odabranim školama.
K. Nekić izložila je osnovne pojmove, ciljeve i razloge uvođenja ovog modela, kao i njegovu strukturu i organizaciju rada. Cjelodnevna škola podrazumijeva dulji boravak učenika u školi, ravnomjernije opterećenje, više učenja u školi te smanjenje domaćih zadaća. Krajnji cilj uvođenja eksperimentalnog programa je stvaranje uvjeta za jednosmjensku nastavu do 2027. godine u svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Za ostvarivanje tog cilja potrebno je osigurati infrastrukturne kapacitete koji će dovesti i do stvaranja novih radnih mjesta. Jedan od glavnih ciljeva programa jest i „smanjiti razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećati obrazovnu jednakost, pravednost i pravičnost u osnovnim školama“. Na kraju svake godine provode se analize eksperimentalnog programa. Tako su kvalitativni uvidi prikupljeni kroz fokus-grupe održane od 14. veljače do 29. svibnja 2025. godine u 50 škola, s roditeljima učenika koji sudjeluju u programu. Na fokus-grupama dominirale su pozitivne emocije, osobito kod roditelja čija su djeca zadovoljna, motivirana i sigurna, istaknula je K. Nekić.
Sustav e-Dnevnik
Posljednje predavanje „Inovacije u e-Dnevniku“ održao je Leo Trobradović, a vjeroučiteljima je predstavio izmjene koje uključuju uvođenje komunikacijske platforme Informativka, evidenciju prijave ispita i pripadajućih zapisnika, evidenciju završnih radova učenika strukovnih škola, evidenciju školske prehrane te mogućnost filtriranja podataka prema učeniku i datumu unosa u Dnevniku rada 
stručnih suradnika. Sustav e-Dnevnik prilagođen je sukladno Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji. Poseban naglasak tijekom predavanja bio je na Informativki – komunikacijskoj platformi unutar sustava e-Dnevnik koja služi za jednostavnu i sigurnu razmjenu obavijesti, poruka i važnih informacija između škole, učenika i roditelja. Istaknute su prednosti korištenja CARNET mTokena – jednostavnije i sigurnije autentifikacije korisnika te mogućnost samostalne aktivacije ili ponovne aktivacije putem portala. Predstavljen je i e-Dnevnik za roditelje, kojemu razrednik omogućuje pristup unosom OIB-a roditelja u kontaktne podatke učenika i odobravanjem pristupa. Nakon predavanja vjeroučitelji su za predavača imali pregršt pitanja iz prakse te su iznijeli i svoje prijedloge za unaprjeđenje sustava.
Uslijedile su upute za evaluaciju programa Katehetske proljetne škole, koje je vjeroučiteljima iznijela A. Mlinarić te je zaključila: „Nastojali smo uz pitanje Tko je čovjek za tebe? promisliti o svojoj izvornoj stvorenosti i povezati sve one okolnosti u kojima se nalazimo: relacije učenik – roditelj – suradnici, prostor u kojemu se krećemo svaki dan – svjesni da utjelovljujemo ono sveto, lijepo, istinito i dobro što je cilj našega života ovdje na Zemlji, i po tim područjima doći u nebo.“ Zahvalila je tajnici Nacionalnog katehetskog ureda Aniti Vranić i vjeroučiteljima uključenima u logističku podršku organizacije ove Škole te je na poseban način istaknula prisutnost umirovljene vjeroučiteljice Mande Kadić, koja je – iako u mirovini – željela prisustvovati Školi i pozdraviti svoje kolege te je primjerom potvrdila da se vjeroučiteljsko poslanje živi i izvršava do kraja života. M. Kuveždanin
 |
 |
 |
