Nacionalno hodočašće u Rim od 5. do 11. listopada 2025.
RIM (TU) – FOTOGALERIJA – HOMILIJA – Na nacionalnom hodočašću u Godini jubileja, hrvatski hodočasnici, među kojima i oni iz Đakovačko-osječke nadbiskupije, sudjelovali su 9. listopada 2025. na misi u bazilici sv. Pavla izvan Zidina u Rimu, koju je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, a propovijedao riječki nadbiskup Mate Uzinić. U propovijedi je pozvao Crkvu 
i vjernike na obnovu i obraćenje te aktivno uključivanje u sinodalne procese. Istaknuo je i poziv na evangelizaciju, poručivši da vjernici trebaju obogaćivati društvo evanđeoskim vrijednostima i sudjelovati u evangelizacijskom poslanju Crkve.
Evangelizator koji se posvećuje Bogu
Na misnom slavlju sa svojim nad/biskupima sudjelovali su hodočasnici iz Riječke, Đakovačko-osječke, Zadarske, Požeške, Porečke i Pulske, Krčke, Gospićko-senjske, Šibenske i Srijemske (nad)biskupije, kao i iz Bosne i Hercegovine, Srbije te hrvatske dijaspore. Molitveni program prije mise animirao je mr. Stjepan Matezović, duhovnik đakovačkog Bogoslovnog sjemeništa. Tijekom mise u 
asistenciji su bili i bogoslovi Đakovačko-osječke nadbiskupije, a Mješoviti konkatedralni zbor iz Đakova predvodio je liturgijsko pjevanje uz ravnanje maestra Ivana Andrića te orguljsku pratnju s. Josipe Pavle Jakić.
Nadbiskup Hranić u uvodnim je riječima, sv. Pavla istaknuo kao primjer evangelizatora koji se potpuno 
posvećuje Bogu. „Sv. Pavao sam za sebe kaže da se prinosi Bogu za žrtvu ljevanicu. To je vrsta starozavjetne žrtve Bogu koja se izlijeva i nakon koje u posudi ništa ne ostaje. Pavao tako kaže da je dao Bogu sve – sve svoje snage i sve svoje sposobnosti. Neka to bude primjer i nama. Nemojmo ni mi ništa zadržavati za sebe, nego s povjerenjem, poput sv. Pavla, stanimo pred Boga i njemu se u potpunosti 
prepustimo u ovom euharistijskom zajedništvu.“
Obnova i obraćenje
Nadbiskup Uzinić u propovijedi je podsjetio na simboličnu povezanost Hrvatske i bazilike sv. Pavla – slavonsku hrastovinu kojom je nakon požara 1823. godine obnovljen krov, zahvaljujući donaciji biskupa 
Emerika Raffaya. Na toj je činjenici temeljio razmišljanje o dvjema temama: obnovi (obraćenju) i evangelizaciji. „Obnova bazilike bila je radikalan zahvat, a ipak čin očuvanja njezinog identiteta“, rekao je Uzinić ukazujući tako na potrebu obnove Crkve.
U bazilici u kojoj je papa sv. Ivan XXIII. najavio Drugi vatikanski sabor i pozvao Crkvu na aggiornamento – posadašnjenje, nadbiskup Uzinić podsjetio je na njegove riječi. Biskupima je Papa tada rekao „Crkva 
nije muzej koji treba čuvati, nego vrt koji treba obrađivati“, a svim vjernicima poručio „Tražimo ono što nas povezuje, a ne ono što nas dijeli.“
Nadbiskup je objasnio kako obnova Crkve nije jednokratni čin nego neprekidan proces, naglasivši da se Crkva mora obnavljati težeći onom prvotnom idealu, ali i tražeći način kako ga živjeti u novom 
vremenu. „Mi, njezini članovi, trebamo se stalno obraćati, usklađujući sebe s onom slikom koju Bog ima o nama i koju nam je pokazao u Isusu iz Nazareta, kako bi ono Božje u nama bilo sve prisutnije i plodonosnije. Danas se taj proces na crkvenoj razini nastavlja kroz sinodalne procese.“ Detektirao je i zapreke na tom sinodalnom putu. „Jesu li nas srah i nepovjerenje pred nečim što se nismo dovoljno trudili 
razumjeti, spriječili da se aktivnije uključimo u sinodalne procese i jesmo li, opsjednuti lokalnim i nacionalnim sukobima, tradicijama i očuvanjem onoga čega više nema i ne treba biti, zanemarili širiti pogled i solidarnost s drugima?“ Vjernike i teologe stoga je potaknuo na aktivnije uključivanje u obnovu Crkve te da svatko ponudi svoj „doprinos hrastovine“ – svoj jedinstveni dar zajedništvu i poslanju Crkve.
Živjeti misionarski
Primjer sv. Pavla, navjestitelja evanđelja svim narodima, Uzinić je istaknuo kao poziv današnjim vjernicima da žive misionarski, izlazeći u susret drugima, ne protiv drugih. „Evanđelje nam nije darovano samo radi nas, nego i radi drugih“, rekao je Uzinić. Upozorio je da i danas, kao i u vrijeme sv. 
Pavla, ima onih koji žele zatočiti kršćanstvo u nekim prošlim vremenima, kao i onih koji vjeruju drugačije ili uopće ne vjeruju. „Sv. Pavao može biti nadahnuće kako postati sinodalna i misionarska Crkva. On je prvi pošao ‘po svem svijetu’, prekoračivši granice naroda i kontinenata i otišao k drugima, poganima, da bi navijestio ‘evanđelje svemu stvorenju’, zaključio je Uzinić.
Propovijed je završio pozivom na osobno i zajedničko 
obraćenje, aktivno sudjelovanje u sinodalnim procesima i evangelizacijskom poslanju Crkve te obogaćivanje društva evanđeoskim načelima. „To može biti naša današnja ‘slavonska hrastovina’ – naš doprinos općoj Crkvi i njezinu poslanju.“
Nakon mise hodočasnici su imali priliku razgledati baziliku sv. Pavla izvan Zidina, a zatim su u dvije skupine – nastavili hodočasnički program. Dio je posjetio baziliku Sv. 
Marije Velike gdje su se, zbog velike gužve, tek kratko mogli pomoliti uz grob pape Franje, zatim baziliku sv. Praksede te crkvu sv. Petra te su prošli uz Kolosej. Drugi dio hodočasnika posjetio je baziliku Sv. Križa Jeruzalemskog i Lateransku baziliku, crkvu Svetih stuba te baziliku sv. Klementa Rimskog. Dio hodočasničkih grupa poslije podne je odvojio za čekanje u dugim redovima kako bi ušli u baziliku sv. Petra.
Tiskovni ured/Riječka nadbiskupija/Fotogalerija: J. Hrehorović/M. Kuveždanin
