ĐAKOVO (TU) – „Draga braćo i sestre, slavimo Isusov rođendan. ‘Dijete nam se rodilo, Sin nam je darovan.’ Bog je postao čovjekom. Neka zato naša srca obuzme božićna radost“, rekao je nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, uvodeći u svečanu misu polnoćku u đakovačkoj prvostolnici sv. Petra, koja je te noći bila ispunjena brojnim vjernicima.
Rekavši kako je Božić je simbol blizine, prijateljstva, mira, ljudskosti, plemenitosti i dobrote, radosna i utješna poruka da kod Boga nema odbačenih ljudi, nadbiskup je u homiliji naglasio kako je na vjernicima da pokušaju uočiti, produbiti i razraditi neke vidove Božićnog otajstva te je u tom smislu iznio pet poruka Božićnog otajstva.
Prva je poruka da Bog ostaje vjeran čovjeku. Iako Bog nadilazi stvoreni svijet i ljudsku povijest, on koji nas je stvorio iz ljubavi, ulazi i u dijalog s nama, svojim stvorenjem. Kroz povijest nam priopćava sebe samoga i svoj naum spasenja. Ljudska je povijest, stoga, mjesto Božjeg zauzimanja za čovjeka, te je uklopljena u povijest spasenja, rekao je nadbiskup Đuro. Druga je poruka da Božić ima povijesno, univerzalno i nadvremensko značenje. Bog je u osobi Isusa iz Nazareta ušao u ljudsku povijest te je, zato, Sin Božji povijesna osoba, koja je bila vezana uz sasvim konkretan vremenski i geografski prostor. Isusovo je pak utjelovljenje i rođenje istodobno i otajstvo koje ima svoje nadvremensko, univerzalno i kozmičko značenje, koje nadilazi svoje konkretne povijesno-geografske odrednice unutar kojih se dogodilo.
„Slavlje Kristova utjelovljenja i svetkovina Božića nam poručuju da – unatoč svemu mora biti lijepo biti čovjek. Jer, i Bog je poželio biti čovjekom i svojim se utjelovljenjem sjedinio sa svakim čovjekom. Božić nam poručuje da Bog svojom ljubavlju u Isusu Kristu grli sve narode i svakog čovjeka, nadilazeći granice što smo ih mi ljudi tijekom vremena postavili među nama ljudima te da je Krist princip jedinstva ljudskoga roda“, rekao je nadbiskup Đuro.
Tumačeći treću poruku, da je čovjek slika Isusa Krista, nadbiskup je naglasio kako u utjelovljenom Sinu, Isusu Kristu, spoznajemo da je on prava i savršena slika Božja, cilj prema kojemu teži čitava ljudska povijest. Naglasio je kako je stvaranje dovršeno otajstvom utjelovljenja, po kojemu je Krist u sebi objedinio i obnovio čitavu stvorenu stvarnost. Upravo radi svoga univerzalnog i kozmičkog značenja, otajstvo Kristova utjelovljenja predstavlja stožer i prekretnicu ljudske povijesti, koju dijelimo na vrijeme prije i poslije Krista.
Kao četvrtu poruku nadbiskup navodi da je čovjek kristovsko biće. U Djetetu iz Nazareta Bog i čovjek postali su jedno. Stoga je svako ljudsko biće, kojemu je darovano postojanje, apriorno i neovisno o svijesti i o osobnom odnosu prema Isusu Kristu, kristovsko biće, usmjereno prema Isusu Kristu, rekao je nadbiskup Đuro, dodavši kako Božićni pohod čovjeku u Djetetu Isusu nije samo pohod prijatelja, nego i Spasitelja koji želi spasiti sve nas svoju braću, jer smo svi mi, baš svi, slabi i grešni ljudi, ali i njegova, Božja i Kristova svojina.
Peta je poruka – Zemlja je naš zajednički dom. Iz Božića bismo mogli izvući i poruku za naš odnos prema stvorenom svijetu u kojem živimo: ovaj je svijet naša briga i zadatak, naše privremeno prebivalište i dom. No, svi mi ljudi smo braća. Zato ne možemo dijeliti ovaj svijet na moj i tvoj, na naš i njihov. Stoga, što kako se odnosimo prema stvorenom svijetu, i što činimo s prirodom i stvorenjima oko sebe, činimo sebi, rekao je nadbiskup Đuro.
Zaključujući homiliju, istaknuo je: „Božić nam poručuje da ne možemo častiti Boga, ukoliko Isusa Krista ne prepoznajemo na licu svakoga čovjeka, ukoliko ne prihvaćamo i ne ljubimo svoj život i ukoliko svoj život ne pretvaramo u služenje i za dobrobit ljudi oko nas. Jednako tako nam poručuje da Boga ispravno štujemo časteći ga u čovjeku. Božić je poziv na otvorenost nas ljudi jednih drugima, na prepoznavanje, na prihvaćanje i ljubav prema drugome kao bratu i prijatelju koji mi pripada bez obzira na svjetonazor, na političke
stavove i stranku kojoj pripada, bez obzira kojem narodu pripada, koje je boje kože, kako traži Boga, kako ga zaziva te gdje i kako mu se klanja. Božić je poziv na nadvladavanje naših granica, naše samodostatnosti, isključivosti, i naših egoizama. Božić je poziv svakome od nas na oproštenje i pomirenje sa sobom, s mojim bračnim drugom i s članovima moje uže i šire obitelji. Božić je poziv na nadilaženje podjela, na oproštenje i pomirenje unutar našeg hrvatskog društva. Božić je poziv na bračni i obiteljski sklad i zajedništvo, na istinsku ljubav i darivanje.“
Na kraju misnog slavlja nadbiskup je uputio božićnu čestitku, uz želju da božićno dijete Isus pronađe mjesto za sebe u srcu svakog vjernika, u srcu svih onih koji ga traže, u srcima sve djece, mladih i odraslih, starih i bolesnih, svih ljudi dobre volje. Misno slavlje animirao je Mještoviti katedralni zbor, pod vodstvom mo. Ivana Andrića te uz orguljsku pratnju mo. Vinka Sitarića. A. Banović
