ZAGREB – Redovito plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 49. u nizu, pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića počelo je u utorak 21. listopada u zgradi HBK u Zagrebu. U pozdravu na početku zasjedanja predsjednik HBK podsjetio je da su od redovitog proljetnoga, 48. plenarnog zasjedanja, koje je bilo od 13. do 15. svibnja biskupi imali 2. lipnja godišnji susret s redovničkim provincijalima. Na susretu je bilo govora o smjernicama pape Franje za Crkvu u njegovoj pobudnici Radost evanđelja.
Razgovaralo se i o Odredbama o osnovnim i srednjim katoličkim školama “koje nisu samo odgojno-obrazovne ustanove, nego i mjesta evangelizacije i pastoralnog djelovanja”. Na susretu s provincijalima predstavljen je i dokument HBK za postupanje u slučajevima spolnoga zlostavljanja maloljetnika. A razgovaralo se i o prijedlozima za Godinu posvećenog života koja će po odluci pape Franje biti sljedeće, 2015. godine.
Istog dana poslije podne održano je izvanredno zasjedanje HBK na kojem je bilo govora isključivo o pomoći stradalima na poplavljenim područjima. Biskupi su izvješteni o razmjerima stradanja na područjima zahvaćenim katastrofalnim poplavama. Istaknuta je zauzetost vjernika i svih ljudi dobre volje diljem Hrvatske i iseljeništva, koju je netko nazvao “pravom eksplozijom dobrote”. Uz dar od 12 milijuna kuna koji je odvojen za pomoć stradalima u poplavama preko Hrvatskoga Caritasa, biskupi su zahvalili svima koji su se uključili u akciju pomaganja ljudima u nevolji.
Najavljujući program ovog plenarnog zasjedanja koje će trajati do četvrtka 23. listopada u podne, nadbiskup Puljić rekao je da će se Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održati 19. travnja 2015. u svetištu Majke Božje Trsatske u Rijeci s temom “Obitelj! Nositeljica života, nada i budućnost Hrvatske” pa će na zasjedanju uz informacije o obilježavanju dana obitelji po biskupijama i pripremama za Drugi nacionalni susret obitelji biti govora i o kapilarnom radu s obiteljima, posebice pastoralu zaručništva i tečajevima priprave za brak.
Nadbiskup Puljić podsjetio je da su koncilski oci na Drugom vatikanskom saboru zaključili da je “veoma korisno da se biskupi iste zemlje okupljaju i razmjenjuju iskustva i mišljenja, te ujedine snage za dobro Crkve” (CD 37), a Pavao VI. je motu proprijem “Ecclesiae Sanctae” (1966.) odredio neka se uspostave biskupske konferencije tamo gdje ih do tada još nije bilo jer po njima se “učvršćuje duh zajedništva s općom Crkvom i pojedinačnim biskupijama međusobno”. Novi Crkveni zakonik (1983.) regulirao je svrhu, nadležnosti, sastav i djelovanje biskupskih konferencija (kan 447.-459.). Petnaest godina kasnije, 21. svibnja 1998., papa Ivan Pavao II. svojim apostolskim pismom “Apostolos Suos” objasnit će njihov teološki, pravni i doktrinarni vid. Pismo je prevedeno na hrvatski pa će i o njemu biti govora na zasjedanju.
Predsjednik HBK najavio je da će na zasjedanju biti podnesena uobičajena izvješća predsjednika komisija, vijeća i odbora HBK, kao i izvješće s plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) u Rimu, te izvješće s Izvanredne sinode biskupa o obitelji u Vatikanu. Biskupi će pregledati i odobriti neke statute, te razmotriti aktualna liturgijska pitanja. Pregledat će neke mandate u tijelima HBK te odrediti izaslanike na zasjedanjima drugih biskupskih konferencija u 2015. Nadbiskup Puljić najavio je i da će tijekom zasjedanja “stići na stol i neke brošure: dokument Papinskog vijeća za kulturna dobra ‘Pastoralna uloga crkvenih arhiva’ (1997.), koji je preveden i tiskan, te pismo i poruka o rodnoj teoriji ‘Muško i žensko stvori ih'”.
Napomenuo je također da će na spomendan svetog Ivana Pavla II., 22. listopada u 18 sati, biti euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali, a poslije mise bit će predstavljanje sabranih djela umirovljenoga đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu. A u četvrtak 23. listopada u 11 sati bit će uobičajena konferencija za novinare.
U pozdravnom govoru predsjednik HBK podsjetio je i na dvije obljetnice: 100 godina od početka Prvoga svjetskog rata te 50 godina otkada je Pavao VI., 24. listopada 1964., u tijeku odvijanja Drugoga vatikanskog sabora proglasio svetog Benedikta prvim kod Boga zaštitnikom cijele Europe.
Govoreći o obilježavanju 100. obljetnice od početka Prvoga svjetskog rata u Redipugli, nadbiskup Puljić podsjetio je da tom prigodom papa Franjo nije govorio o krivcima za rat, nego o zloći rata općenito, kao i strategiji razaranja: “Dok Bog sve stvoreno usavršuje, rat razara i ono najsavršenije što je Bog stvorio, a to je ljudsko biće”. Zato je rat nazvao ludošću, te dodao kako se i danas na razne načine vodi rat u svijetu, pa je ovo doista “vrijeme plakanja”.
Govoreći o proglašavanju sv. Benedikta zaštitnikom Europe, nadbiskup Puljić podsjetio je da je tijekom propadanja Rimskoga Carstva ovaj skromni Božji monah svojim odvažnim i ustrajnim nastojanjem uspio da u Europi zasja zora novoga doba. Umornom i izgubljenom kontinentu i njegovim narodima, od Sredozemlja do Skandinavije, te od Irske do Poljske, donio je kršćansku kulturu križem, knjigom i plugom. Po križu i Kristovu zakonu učvrstio je i umnožio uredbe javnog i privatnog života. Knjigom i kulturom sačuvao je klasične spise i podržao znanost i umjetnost. A plugom je pretvarao puste krajeve u plodne njive i vrtove, te molitvom i ručnim radom (ora et labora) oplemenio je i uzdigao ljudski trud. Zato ga je Pavao VI. proglasio prvim kod Boga zaštitnikom Europe, rekao je nadbiskup Puljić, primijetivši da je velika simbolika i u tomu što je pola stoljeća nakon toga događaja papa Franjo svoga časnog predšasnika, Pavla VI., u nedjelju 19. listopada uzdigao na oltar i ubrojio među blažene. Predsjednik HBK rekao je da postkoncilska Crkva duguje puno tom “blagom ali odlučnom” Papi. On je, naime, vodio Petrovu lađu u burnim godinama za Crkvu i svijet. Na samom početku pontifikata (30. lipnja 1963.) izrekao je jasnim riječima da će “braniti svetu Crkvu od doktrinarnih i običajnih zabluda, koje iznutra i izvana prijete njezinoj cjelovitosti i zatamnjuju njezinu ljepotu”. Premda je puno trpio zbog previranja u Crkvi, nije se plašio svjedočiti za Istinu o Bogu i čovjeku. U tom smislu objavio je encikliku “Humanae vitae” o odgovornoj bračnoj ljubavi za koju komentatori vele da je bila jasna i proročka. A u sklopu tek održane izvanredne sinode o obitelji i danas je vrlo aktualna, rekao je nadbiskup.
Na zasjedanju HBK sudjeluju i predstavnici drugih biskupskih konferencija: izaslanik BK BiH vojni ordinarij Tomo Vukšić, član Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda subotički biskup Ivan Penzeš, srijemski biskup Đuro Gašparović, a pridružit će se i apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D’Errico. (IKA)
