ZAGREB (TU/IKA) – Tristotinjak vjeroučiteljica i vjeroučitelja u osnovnim školama okupilo se na prvoj katehetskoj školi u novoj kalendarskoj godini, a uoči početka novoga obrazovnoga razdoblja, organizatori stručnoga skupa: Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije i Agencija za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, pred njih su stavili temu „Božja objava u knjizi stvorenja. Vjeronauk u školi i odgoj za očuvanje stvorenoga“.
Na otvorenju Katehetske zimske škole u petak 3. siječnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu vjeroučitelje su pozdravili predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. Dubravka Brezak Stamać, izaslanica zagrebačkoga nadbiskupa dr. s. Valentina Mandarić, a školom je moderirao predstojnik NKU-a dr. Ivica Pažin.
„Stvorena stvarnost je usmjerena prema čovjeku, stvorena kao prekrasan vrt koji je darovan čovjeku za obitavanje, povjeren da ga oplemeni svojom humanošću i da kao stvaralačko biće igre upravlja ovim svijetom. Svijet je čovjeku dan da ga u svojoj igri istražuje, bolje razumije, više zavoli, da u prirodnim zakonima prepozna tragove Boga stvoritelja“, kazao je nadbiskup Hranić, ali i istaknuo da je čovjek grijehom stvorenoj stvarnost oduzeo njezino dostojanstvo i ljepotu, svojom ga je sebičnošću pretvorio u puku robu, sveo na sirovinu, resurse kojima autonomno vlada.
Govoreći kako su ekološka promišljanja suvremenoga čovjeka motivirana strahom, istaknuo je da bi vjernici ekološkoj problematici trebali pristupiti na drukčiji način – ljubavlju i divljenjem prema Božjem djelu stvaranja, pred bogatstvom života i različitosti vrsta.
Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. Brezak Stamać zaželjela je vjeroučiteljima uspješnu godinu u osobnom životu, ali i u radu s učenicima te istaknula aktualnost tema Katehetske zimske škole: „Vjera i stvoritelj su se u temi ove škole izjednačili. Tema ekologije više je nego aktualna, posebice kada je krajem prošle godine jedna djevojčica iz Švedske digla svijet na noge o tom pitanju. Biblija vrvi ekološkim temama, pored kozmičkoga svijeta, i put je koji će stalno nadahnjivati“.
O sadržajima i onome što će od dvodnevne Katehetske škole moći primiti vjeroučitelji govorio je dr. Pažin, ističući da zadaća religijske pedagogije i katehetike ne može biti definirati izlazak iz ekološke krize, ali „može i mora promovirati odgoj protiv gubitka stvorenoga, ne samo upozoravati, već i biti pozoran na ekološki negativno djelovanje čovjeka“. Ljubav prema stvorenome jedna je dimenzija navještaja kršćanske vjere koji se iz takvog odgoja rađa i ekološki je imperativ, ustvrdio je dr. Pažin.
Predavanje dr. Đurice Pardona
Nakon pozdravnih riječi i uvoda u rad škole uslijedilo je predavanje svećenika dr. Đurice Pardona „Sve je po njemu i za njega stvoreno“. Govorio je o tome što je prethodilo ekološkoj krizi, odnosu ekologije i Crkve, vjerničkim ekološkim obvezama, ali i o tome kako se Bog objavljuje u stvorenjima prema Pavlovoj eko-teologiji te ponudio put prema rješenju ekološke krize.
Kao teolog zemlje posebno se osvrnuo na to područje, rekavši: „Teologija zemlje se predstavlja kao neizostavan element poučavanja u vjeri kako bi ljudski rod došao do svijesti da sama Zemlja i sva stvorenja šalju čovjeku Božji poziv i poruku potrebe ekološkoga obraćenja. Sadržaj teologije zemlje, premda zapostavljen i zaboravljen u dosadašnjem teološkom obrazlaganju, nameće se kao nužan element i neizostavan sadržaj vjerovanja suvremenoga čovjeka da se nalazi i živi u Božjem domu te da se u njemu ne smije ponašati kao bezobzirni gospodar, nego kao brižni čuvar“.
Govoreći o vrijednosti poruke biblijske vjere o odnosu Bog-čovjek-zemlja za današnje društvo, kazao je da ukoliko se to previdi da tada kršćanski ekološki nauk gubi svoju potku koja veže tkanje djelatnog vjerničkog života. „Ako zanemarimo teološko bogatstvo biblijske vjere o zemlji, u opasnosti smo zapostaviti nama kršćanima vlastiti teritorij i prepustiti ga drugim religioznim skupinama i nereligioznih udrugama koje sve više zauzimaju područje ekologije te šire nauk nespojiv s biblijskim tradicijama, a ponekad i izričito suprotan kršćanskom svjetonazoru“, zaključio je dr. Pardon koji je poručio vjeroučiteljima da imaju odgovornost u razredu poučavajući djecu ekološkim potrebama i djelovanju, ali da ono mora biti utemeljeno na jasnim vrijednostima i temeljnoj istini. Foto: Ivan Tašev