OSIJEK (TU) – U ponedjeljak 27. lipnja se održao webinar u organizaciji Hrvatskog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja – HRD BiOS i Savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije. To je drugi od četiri webinara u ciklusu pod nazivom: „Osnaživanje djece u suočavanju sa svakodnevnim stresom“, a koji se održava u sklopu projekta „Pomakni svoje granice“ koji je sufinanciran sredstvima Brodsko-posavske županije. Predavanje je održala doc. dr. sc. Ana Kurtović, profesorica na Filozofskom fakultetu, Odsjeka za psihologiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Na početku je sve sudionike pozdravila Anita Lučić, administratorica Udruge HRD BiOS koja je predstavila temu ovog webinara i predavačicu prof. Kurtović.
Tema drugog webinara: Stres kod učenika i upravljanje stresom u razredu. Prof. Kurtović je uz stres učenika obradila i stres kod nastavnika s obzirom da se izvori ova dva stresa poklapaju. Stres je sastavni dio života, a djeca i adolescenti su ranjiviji na stres od odraslih. Odrasli su stekli iskustva i vještine te otpornost na stres na način na koji djeca i adolescenti nisu. Odrasli znaju kontrolirati okolinu te tako i eliminirati uzroke stresa. Izvori stresa kod učenika mogu biti: negativni događaji u obitelji, traumatski događaji poput potresa, kronična bolest, akulturacija, akademski stres, negativni interpersonalni događaji i slično. Prof. Kurtović je u webinaru odlučila više progovoriti o akademskom stresu koji obuhvaća ispite, usmenu prezentaciju i dr. Izvori stresa u samoj nastavi mogu biti međuljudski odnosi, ocjene nastavnika, okolina, slika vlastitog tijela te rad.
Govoriti pred drugima je stresno, pogotovo izlagati sebe i svoje potencijalno neznanje pred vršnjacima. Upravo je to jedan od najintenzivnijih izvora stresa. Činjenica da autoritet evaluira osobu je stresno samo po sebi te djeca pate zbog ocjenjivanja nastavnika. Postoje i neki čimbenici koji izazivaju stres kod učenika koji nama nisu vidljivi. Jedan od stresova proizlazi iz slike o vlastitom tijelu, a to dolazi do izražaja posebno u adolescenciji. Javlja se sram kod presvlačenja pred drugima na tjelesnom i pokazivanja tijela koje se razvija. Kako se adolescenti razvijaju tako se razvija i njihovo apstraktno mišljenje. Imaju povećan osjećaj javne izloženosti i potencijala za javno sramoćenje. Mišljenje vršnjaka postaje jako važno kao i uključenost u grupu i prihvaćanje, a to sve zajedno umanjuje stres kod adolescenata. U adolescenciji dolazi do promjene u odnosu s nastavnicima. Učenici osjećaju manju podršku od nastavnika, a s druge strane kod nastavnika nastaje stres zbog osjećaja manje efikasni u poučavanju. Nastavničko zanimanje se nalazi među pet najstresnijih zanimanja. Oni su svakodnevno izloženi stresu zbog zahtjevnog rada s velikim brojem djece, ali i zbog potrebe za velikim komunikacijskim umijećem s roditeljima i njihovim današnjim zahtjevima. Osim navedenog, stalne promjene u edukacijskim politikama povećavaju razinu stresa kod učitelja. Čimbenici koji imaju ulogu u stresu kod nastavnika su dob i kompetentnost nastavnika.
Prof. Kurtović je na kraju predavanja istaknula tri važne činjenice: Kada se učenici osjećaju dobro na nastavi, onda su zainteresiraniji, motiviraniji i imaju manju potrebu za negativnim ponašanjima. Kada nastavnik bolje regulira svoj stres, onda bolje regulira i stres kod učenika. Ugodno emocionalno ozračje i podrška nastavnika je najbolji odbojnik stresa.
Najavljena su još dva webinara u sklopu ovoga projekta, a održat će se u rujnu. Anita Lučić
