OSIJEK (TU) – U organizaciji Hrvatskog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja – HRD BiOS i Savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije, 2. studenoga održan je četvrti, ujedno posljednji webinar u ciklusu pod nazivom „Osnaživanje djece u suočavanju sa svakodnevnim stresom“, koji se održava u sklopu projekta „Pomakni svoje granice“. Projekt je sufinanciran sredstvima Brodsko-posavske županije.
Predavanje je održala izv. prof dr. sc. Ana Kurtović, profesorica na Filozofskom fakultetu, Odsjeka za psihologiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Na početku je sve sudionike pozdravila Anita Lučić, administratorica Udruge HRD BiOS koja je predstavila temu webinara i predavačicu prof. Kurtović.
Tema webinara je bila „Socijalne vještine i kompetencije“. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji socijalne kompetencije i vještine podrazumijevaju sposobnost prilagođavanja i pozitivnog ponašanja koja omogućuju osobama da se uspješno nose sa zahtjevima i izazovima koja pred njih stavlja život. Profesorica Kurtović je istaknula neke čimbenike koji utječu na razvoj socijalnih vještina, a to su: uloga obitelji, roditelji, roditeljski dom, velika količina pažnje u djetinjstvu, negativni utjecaj – kritika i natjecanje i dr. Socijalne vještine se uče na temelju iskustva. Ako iskustvo osobe govori da je neka strategija uspješna, ponavljat će ju, a isto vrijedi i za suprotno. Ako je iskustvo negativno, izbjegavat će ga.
Osim obitelji treba istaknuti i ulogu zajednice, opći socijalni kontekst u kojem ljudi žive svoj život. Važna je usklađenost vrijednosti koje se uče u obitelji i onih koje se vrednuju u zajednici. Pomanjkanje osjećaja pripadnosti zajednici ima negativan utjecaj na razvoj socijalnih vještina. Zadovoljavajući odnosi s vršnjacima su najpoticajniji kontekst u kojem se razvija širok raspon socijalnih vještina. Socijalna iskustva u prvih 5-6 godina su temelj za buduće odnose. Odgajatelji i nastavnici imaju važnu ulogu u razvoju socijalnih vještina kod djece. Uz obiteljsku, djeci i mladima je obrazovna okolina druga najvažnija.
Učenici u Republici Hrvatskoj često navode da im u školi nedostaje odnosni dio s učiteljima i profesorima. Škole koje potiču razvoj socijalnih i emocionalnih kompetencija imaju bolje rezultate na svim planovima. U kontekstu socijalnih vještina, prof. Kurtović se dotakla i rješavanja i upravljanja sukobima. Sukobi su sastavni dio našega života, a njihovo izbjegavanje je nezdravo. Postoji i konstruktivan sukob koji je jako dobro sredstvo za rješavanje problema u nekom odnosu. To je pozitivan način suočavanja s konfliktom. Konstruktivno upravljanje sukobom podrazumijeva nenasilno i mirno riješene. Posljedice takvog rješavanja su obično pozitivne te smanjuju napetost među ljudima. Problemu se pristupa otvoreno i aktivno se traži rješenje. Nastavnici svojim ponašanjem modeliraju razumijevanje, empatiju i asertivnost, zaključila je prof. Kurtović. Anita Lučić
