POŽEGA (TU) – U Biskupskom domu u Požegi održana je 12. prosinca XXXII. skupština biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine pod predsjedanjem đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolita Đure Hranića, uz sudjelovanje umirovljenoga nadbiskupa i metropolita Marina Srakića, domaćeg biskupa Antuna Škvorčevića te srijemskog biskupa Đure Gašparovića.
Uz biskupe na sjednici su bili i kancelari Đakovačko-osječke nadbiskupije Robert Jugović, Srijemske biskupije Marko Loš te Požeške biskupije Nikola Legac. Nakon molitve Trećeg časa, domaći biskup Škvorčević u pozdravu je istaknuo kako je već sam skup biskupa jedne crkvene pokrajine događaj eklezijalnog značenja, jer se po njem očituje biskupska kolegijalnost koja povezuje određene biskupe i njihove mjesne Crkve s općom Crkvom kojoj je na čelu nasljednik sv. Petra.
Spomenuo je da se ova skupština održava u vremenu kada se prisjećamo tužnih događaja prije 25 godina, pada Vukovara 18. studenoga i stradanja Voćina, čije je spomen 13. prosinca. Polazeći od kratkog biblijskog čitanja u molitvi Trećeg časa, biskup je istaknuo kako prorok Izaija, nakon teških stradanja babilonskog sužanjstva tumači da Bog računa s Izraelovim ostatkom i po njegovoj vjernosti želi izvesti svoj naum spasenja. Kazao je da možemo s pravom reći kako nakon najnovijih stradanja u Domovinskom ratu i sekularizacijskih procesa koji se odvijaju u suvremenom društvu možemo također govoriti o ostatku koji je kod nas vjeran Bogu, a koji susrećemo u jezgri vjernika svake župe i biskupije, s kojom biskupi trebaju računati u svojim pastoralnim promišljanjima i programiranjima, da on bude uistinu evanđeoska sol i kvasac u našoj višekulturnoj sredini. Istaknuo je da u tom smjeru idu i promišljanja ove biskupske skupštine te je njezinim sudionicima poželio ugodan boravak u Požegi i uspješan rad.
Nadbiskup Hranić zahvalio je na domaćinovim izrazima dobrodošlice, spomenuvši da je Požeška biskupija ušla u 20. godinu svoga postojanja, čestitao biskupu i cijeloj biskupiji na svemu što su tijekom toga vremena ostvarili. Podsjetio je i na 16 godina otkako je Srijemska biskupija dobila svoga generalnog vikara s posebnim ovlastima u osobi biskupa Đure Gašparovića i na osmu obljetnicu njezina osamostaljenja. Istaknuo je da kao susjedne biskupije imamo jedne od drugih što naučiti i da trebamo biti jedni drugima potpora, kazavši da se to očituje i u dnevnom red ove skupštine.
Biskupi su potom nastavili raspravu s prethodne skupštine održane u Đakovu u mjesecu srpnju ove godine o djelovanju građanskih udruga koje se zauzimaju za evanđeoske vrijednosti u našem društvu te su istaknuli njihovo veliko značenje. Ujedno su se složili kako valja imati načelno jedinstven stav s obzirom na traženja tih udruga da im Crkva bude određena logistika, te one pokatkad određuju što bi biskupi i župnici za njih trebali činiti bez prethodnog dogovora o tome, što stvara određene poteškoće, napose zbog toga što neke od njih postaju političkim strankama te stavljaju u pitanje svoju vjerodostojnost. U tom smislu biskupi su zaključili da se valja zauzimati za jasnu odvojenost poslanja Crkve od djelatnosti građanskih udruga. Pored toga razmotrili su i neke pojave kod određenih crkvenih udruga ili pojedinaca koji također nastupaju na način kao da bi biskupi i župnici trebali izvršavati njihove programe na području Crkve u Hrvatskoj a da to nije provjereno niti odobreno na razini mjesne Crkve kojoj pripadaju. Složili su se kako biskupije Đakovačko-osječke crkvene pokrajine ostaju otvorene za sve one pokrete i udruge koje postoje na razini opće Crkve, ali da specifičnosti u kojima se nalaze ove biskupije ne preporučaju djelovanje nekih pokreta na njihovom području bez ozbiljnog nastojanja oko inkulturacije kako u vjerničko tako u opće društveno stanje. Pripomenuli su da posebni problem predstavljaju određeni pojedinci koji organiziraju evangelizacijske programe za katoličke vjernike, a koji naukom i životom ne svjedoče pripadnost Katoličkoj Crkvi te zbunjuju vjernike, o čem bi trebala progovoriti Hrvatska biskupska konferencija.
Nadbiskup Srakić predstavio je Apostolsko pismo pape Franje Misericordia et misera kojim Sveti Otac daje i nadalje svim svećenicima ovlast za odrješivanje grijeha pobačaja koju su imali tijekom Izvanrednog jubileja milosrđa. Biskupi su zaključili da će o tom uputiti svećenicima posebno pismo. Raspravljalo se k tome o međubiskupijskoj suradnji s obzirom na trajnu formaciju svećenika i vjeroučitelja u školi te o potrebi i mogućnosti ujednačavanja različitih službenih formulara na razini Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, kao što su zapisnik primopredaje župe, godišnje pastoralno izvješće, zapisnici dekanatskih i kanonskih vizitacija. Biskupi su razmijenili mišljenje i o nekim ekumenskim pitanjima, kao i o trenutačnom socijalnom stanju u Hrvatskoj, napose u Slavoniji. IKA
