ĐAKOVO (TU) – U Dvorani biskupa Antuna Mandića na KBF-u Đakovo održan je 28. svibnja 2016. znanstveni skup u okviru 14. Strossmayerovih dana na temu „Strossmayer i kazališna umjetnost i Strossmayer kao inspiracija“. Znanstveni skup započeo je kazališnom predstavom Umjetničke akademije u Osijeku tijekom koje su izvođači izvedbom i kostimografijom približili prisutnima Strossmayerov život i djelovanje. Pozdravni govor održala je doc. dr. Suzana Vuletić koja je uime KBF-a u Đakovu izrazila srdačnu dobrodošlicu gostima Akademije i prisutnima te ujedno zahvalila svim sudionicima i organizatorima Strossmayerovih dana.
Prvo predavanje održao je prof. art Robert Raponja na temu „Strossmayer kao inspiracija“. Istaknuo je da je Strossmayer posebice naglašavao važnost obrazovanja, a svoje zamisli je i aktualizirao u vidu osnivanja Sveučilišta i drugih obrazovnih institucija. Istaknuo je kako bi život, djelo i lik biskupa Strossmayera trebao potaknuti i ostale dramske pisce na pisanje scenarija, kako bi se osvijestila važnost Strossmayera za hrvatski narod. Profesor Raponja osvrnuo se i na osmišljenu dramsku situaciju, zasnovanu na citatima iz biskupovih pisama, a koja je doista bila dostatna za određenje karaktera velikana kao što je Strossmayer.
Sljedeće predavanje na temu „Interpretacija pisanog teksta – pisma biskupa Strossmayera“ održala je prof. art Tatjana Bertok – Zupković, članica drame HNK u Osijeku. U svom predavanju govorila je o korespondenciji između biskupa Strossmayera i Franje Račkoga, Strossmayerovog bliskog prijatelja i suradnika. Naglasila je arhaičnost jezika u samim pismima te njihove diskusije u kojima su dvojica prijatelja obuhvatila široki opseg kulturnih, političkih i teoloških aspekata.
Posljednje predavanje znanstvenog skupa održala je Mirna Sabljar s Odsjeka za glazbenu umjetnost u Osijeku, na temu „Glazba i glazbenici u pismima biskupa Strossmayera“. Osvrnula se na odnos biskupa Strosmayera prema glazbenoj umjetnosti. Zatim je predstavila izvore u kojima se nalazio Strossmayerov stav prema glazbi, a to su bile tri korespondencije, u kojima je poseban naglasak stavljen na onu između Kuhača i Strossmayera. U samim korespondencijama pokazala se biskupova iznimna briga za glazbu, a posebice za njene izvođače. Nakon predavanja uslijedila je plodna rasprava. S. Bradarić/K. Japarić
