ĐAKOVO (TU) – Prvi Ekumenski kolokvij na KBF-u u Đakovu održan je 25. siječnja 2016. u Dvorani biskupa Strossmayera. Uvodnu riječ i pozdrave uputio je dekan Ivica Raguž. Pozvao se na biskupa Strossmayera koji je provodio ekumenski dijalog i istaknuo kako ovaj kolokvij treba voditi dvostruka misao – žalost i tuga u kojoj se drži da je Krist razdijeljen, a također je važna i radost u vidu ekumenizma koji predstavlja želju i strast za jedinstvom.
Prvo predavanje održao je mr. David Kovačević pod naslovom Naviještati silna djela Božja kao rezultat za razumijevanje vlastitog identiteta bez ugroze drugoga i drugačijega. Istinsko kršćanstvo mora biti upoznato s riječima Pozvani naviještati silna djela Gospodnja (1Pt 2,9) jer se time stavlja naglasak da je upravo Bog onaj koji poziva, a u sadržaju naviještanja trebaju biti djela i karakteristike Onoga koji poziva. Vrhunac poziva je u dolasku Isusa Krista koji postaje izvor i uzor kršćanske 
egzistencije. Čovjek se može upoznati sa samim sobom tek kada usmjeri pogled ka Kristu, naglasio je mr. Kovačević upućujući da je istinska bit čovjeka djelovati kao individuum, Božje dijete te je upućen kolektivu, zajednici. Osvrćući se na aktualnu izbjegličku krizu, rekao je kako pravi kršćanin u takvim trenutcima svoje djelovanje usmjerava prema kolektivu, a to je svojstvo koje zadobiva već spomenutim pogledom u Krista. Završavajući predavanje predavač se pozvao na riječi Miroslava Volfa – da spremnost prihvaćanja drugoga proizlazi iz Božje spremnosti prihvaćanja nas samih, a sve to vodi ka pozitivnom ekumenskom dijalogu.
Ljudska svetost kao objava svetosti Božje bila je tema predavanja prof. dr. Zoran Krstića. U središtu izlaganja bio je pojam svetosti, što ne podrazumijeva neko ljudsko dostignuće, nego isključivo dar Gospodnji. Unutar Crkve prepoznajemo svećenike, laike, biskupe… čime se želi naglasiti raznolikost, ali ne i razlika među njima. Bez svih tih službi Crkva ne bi bila cjelovita. Raznolikost je prisutna isključivo zbog organske strukture Crkve. Svatko od njih sabran je u Gospodinu, tako da svetost predstavlja događaj zajednice, a ne pojedinca. U drugom dijelu predavanja prof. Krstić aktualizirao je tematiku vjeroispovijesti i religioznosti. Deklariranih vjernika ima mnogo, no suvremeni mentalitet religioznosti kao da je prekinuo veze s prvom Crkvom. Traži se Bog za sebe, razvija puki individualizam i privatizacija religije. Uzrok svemu je olako shvaćanje svetosti koje dovodi do ideje da Bog posvećuje samo izabrane, a pojam Svetitelja postaje relativan.
Posljednje predavanje na temu Svete tajne: Navještaj “silnih djela Gospodnjih” održao je prof. dr. Ante Mateljan. Najvažnija zadaća Crkava u Europi jest zajednički naviještati evanđelje riječju i djelom. Naviještati znači prenositi poruku riječju, pismom i svjedočenjem života. U slavlju svetih otajstava događa se nešto između nas i Boga, svjedočimo Božju ljubav u ovom svijetu. Mateljan se osvrnuo i na susret vjernika s Bogom koji treba biti u osobnoj povijesti pojedinca, u njegovoj riječi, djelima ljubavi, zajedništvu te sakramentima. Crkva nam omogućuje da se kroz zajedništvo vjere i riječi te djela ljubavi zaista dogodi preobražavajući susret s Kristom od kojega polazi svaki navještaj. Mateljan je uputio da je liturgija autentični navještaj vjere, zajedništvo Boga i ljudi u Kristovu sebedarju te zaključio kako je Crkva već po sebi silno djelo Gospodnje. S. Bradarić/K. Japarić
