OSIJEK (TU) – U organizaciji Savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije, Instituta za novu evangelizaciju Sveti Ivan Pavao II. i Povjerenstva za brak i obitelj osječkih dekanata održan je putem Zoom platforme još jedan Obiteljski četvrtak 15. lipnja 2023. pod nazivom „Kako doskočiti preprekama i očuvati svoje mentalno zdravlje?“, a održala ga je Barbara Balaž, mag. psych. s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Predavačica je upoznala sudionike s pojmom dobrobiti iz pozitivne psihologije, koja se može promatrati s hedonističkog pristupa, dakle ugoda nasuprot neugodi, te eudemonističkog pristupa, koji se odnosi na stremljene osobno važnim ciljevima koji dovode do rasta i razvoja osobe iz čega proizlazi dobrobit. Dobrobit može biti subjektivna kada uključuje komponente zadovoljstva životom te učestale prisutnosti pozitivnih emocija. Psihološka dobrobit obuhvaća samoprihvaćanje, pozitivne odnose s drugima, autonomiju, upravljanje okolinom, smisao života i osobni rast. Kako bi postigli sreću možemo izabrati 3 puta. Prvi puta je težnja užitku i ugodnom životu, tj. izbjegavanje neugode. Druga mogućnost je biti angažiran aktivnostima koje stvaraju zanesenost, a treći put je smislen život i oslanjanje na vlastite snage kako bi postigli smisao. Pravi psihološki procvat događa se kroz pozitivne emocije, angažiranost, pozitivne odnose s drugima, pronalaženje smisla i različita postignuća. Pitanje koje se nameće može li se dobrobit mijenjati pri ekstremno pozitivnim ili negativnim događajima te genetskim nasljednostima. Prof. Balaž sudionicima je poručila kako se trajna razina sreće postiže uključujući sve elemente i genetske i okolnosti i ono što je pod kontrolom čovjeka, ali i kroz pozitivne intervencije npr. roditelja prema djeci kroz odgoj, u školi, na poslu i sl. Ono što svatko može sam učiniti jest uključiti pozitivne intervencije koje njemu osobno odgovaraju, pa tako su pozitivne intervencije: fizička aktivnost, oponašanje sretnih osoba, povećavanje iskustava zanesenosti, prednost svojim ciljevima, činjenje dobrih djela, njegovanje socijalnih odnosa, vjera i duhovnost, iskazivanje zahvalnosti, povećanje optimizma, uživanje u životnim radostima, razvijanje strategija za nošenje sa stresom i učenje opraštanja. Uz nabrojeno, možemo se prisjećati dobrih stvari koje su nam se dogodile tijekom prethodnog dana ili tjedna, napisati pismo zahvalnosti osobama kojima se nismo dovoljno iskazali, fotografirati lijepe trenutke, činiti dobra djela i sl. što smanjuje razinu stresa, povećava zadovoljstvo životom i otpornost. U svim teškim životnim situacijama i traumatskim događajima trebamo se usmjeriti na posttraumatski rast, tj. pozitivne psihološke promjene koje se javljaju kao posljedica nošenja sa vrlo izazovnim i traumatskim životnim okolnostima, a time se povećavaju naše osobne snage, otvaramo nove mogućnosti, ostvarujemo duhovni razvoj i općenito topliji i intimniji odnos s drugim ljudima, moglo se čuti na webinaru. Suzana Matošević
