KRNDIJA (TU) – U utorak 11. svibnja molitvom, paljenjem svijeća i polaganjem vijenca u Krndiji, mjestu punitovačke župe sv. Ladislava-kralja, komemoracijom kod spomenika podignutom u znak sjećanja na sve Nijemce koji su u tzv. radnom logoru umrli i na mjesnom groblju sahranjeni, obilježen Dan progona Nijemaca – Vetreibungstag – iz logora Krndija od kojega je prošlo 75 godina. Vijenac su položili predstavnici Njemačke zajednice – Udruge podunavskih Švaba, ogranka Đakovo.
Komemoraciji kod spomenika žrtvama Logora Krndija nazočili su i predsjednik ogranka Vili Haas i bivši saborski zastupnik njemačke manjine Nikola Mak iz Osijeka.
Molitvom „Lasset uns beten“ nazočni su molili da u sjećanjima ostanu svi koji su na ovome mjestu izgubili život, da se ne zaborave njihove patnje i da one budu primjer hrabrosti i izdržljivosti u teškim vremenima. „Njihovo stradanje je nama poticaj da budemo hrabri i izdržljivi u čuvanju sjećanja na njih i njihove živote. Oni su zbog svoga poštenja i časne smrti zavrijedili da ih poštujemo i da im se divimo. Neka ne izblijedi naše sjećanje na njihovu žrtvu i njihov život nego neka naše sjećanje na njihovo umiranje doprinese dobrobiti ovoga svijeta. Neka i nama danas bude veliko i vrijedno isto ono što je odzvanjalo u njihovim mislima, savjestima i djelima“, naglasio je predvoditelj, župnik dr. Đurica Pardon.
Po polaganju vijenca i blagoslova blagoslovljenom vodom uslijedila je molitva Oče naš na njemačkom jeziku.
Ovdje u Krndiji nije se čovjeku oduzimalo samo materijalno bogatstvo stečeno dugogodišnjim trudom i poštenim radom, uništavao se život, uništavalo se i ono osnovno, ljudsko. Nije se gledala dob, ni spol, dovoljno je da si Nijemac i osuđen si bio na život u nemogućim uvjetima, na trpljenje, ponižavanje, glad i bolest. Ovdje smo zbog sjećanja i poštovanja, a prije nas su stajali neki kojih nema i koji su nam prenijeli strahote događanja. Mi trebamo dalje prenijeti istinu, a oni koji nas slušaju će opet prenijeti nekome iza sebe. Tada oni koji su patili i stradali neće biti zaboravljeni, neće biti izbrisani iz povijesti stradanja i patnji i služit će kao poziv generacijama da se zlo nikad ne ponovi“, rekao je na kraju župnik Pardon. Mirko Knežević
