ĐAKOVO (TU) – Na dan 200. obljetnice rođenja đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, u srijedu 4. veljače 2015., đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i nadbiskup u miru Marin Srakić, zajedno s brojnim svećenicima, predstavnicima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na čelu s predsjednikom akademikom Zvonkom Kusićem, predstavnicima osječkog Sveučilišta na čelu s rektorom Željkom Turkaljem, gradonačelnicima Đakova, Osijeka i Slavonskog Broda, osječko-baranjskim županom te brojim ostalim predstavnicima društvenog i političkog života pohodili su grob pokojnog biskupa Strossmayera u kripti đakovačke katedrale te ondje položili vijence i održali molitvu.
Tom prigodom akademik Kusić istaknuo je kako su se okupili da odaju počast jednom od najvećih sinova nacije. “U povijesti hrvatskoga naroda malo je ljudi koji su učinili tako grandiozno, monumentalno djelo poput biskupa Strossmayera. Svojim vizionarstvom Hrvatsku je prije oko 150 godina, kada su se formirale nacije, učinio modernom državom, približio je Europi. Osnivanjem najvažnijih kulturnih institucija, u prvom redu Akademije, potom Sveučilišta, Galerije, a zatim i gradnjom katedrale, biskup Strossmayer izvršio je
pomak zapuštene zemlje na rubu Austro-Ugarskog carstva. U svom je vizionarstvu pozicionirao Hrvatsku u Austro-Ugarsko carstvo, a njegovi su obzori bili još veći, sezali i dalje”, istaknuo je akademik Kusić, dodajući da bi Strossmayer danas vjerojatno bio zadovoljan da vidi kako su se na jednom mjestu okupili župani, gradonačelnici, rektori, predsjednik Matice hrvatske, izaslanik predsjednika Sabora, da njegova ostavština živi i materijalno i u duhu i da je pala na plodno tlo. “Njegovo je ostvarenje i baština to što se danas u Europi pozicioniramo na onim osnovama koje je on promicao – kroz obrazovanje, znanost i kulturu. Ponavljamo njegov model i zaista mu trebamo odati dužno poštovanje”, zaključio je akademik Kusić.
Molitvu za pokojnog biskupa predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, rekavši kako ovoga dana na grobu pokojnog biskupa izražavamo duboku zahvalnost – uime zajednice Crkve, uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, uime gradskih i županijskih središta ove regije, napose uime drevnog biskupskoga sjedišta u Đakovu, kojemu je biskup Josip Juraj svojom službom i neumornim zauzimanjem dao izvanredan doprinos.
“Uz to što je izgradio ovu velebnu katedralu u čijoj se kripti sada nalazimo, biskup Strossmayer bio je darovatelj, osnivač i pokrovitelj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, utemeljitelj obnovljenoga Hrvatskoga sveučilišta, skupljač umjetnina, znameniti domoljub i čovjek koji je golemim svojim snagama podupirao hrvatsko školstvo, izdavaštvo, gospodarstvo te mnoge književnike, znanstvenike i umjetnike. Stoga, sa zahvalnošću molimo da ga Krist, Dobri Pastir nagradi vječnim blaženstvom, a nas ovdje na zemlji, neka prati sveta baština koju nam je u zalog ostavio vrijedni biskup Strossmayer”, rekao je nadbiskup Hranić.
Obraćajući se nazočnima u kripti đakovačke katedrale, nadbiskup je rekao kako si danas posvješćujemo kakvog smo velikog biskupa imali na čelu Crkve. “Taj veliki čovjek uistinu je kao pastir Crkve nastojao prihvaćati i odgovoriti na odgovornost. Naglašavamo danas njegova gesla koja su ga vodila, motivirala, bila mu vodilje kroz njegovo djelovanje: “Sve za vjeru i domovinu” i “Prosvjetom k slobodi”. Kako lako pređemo preko ovoga ‘sve za vjeru’… Ostajemo kod domovine, prosvjete, slobode, a on je prije svega bio čovjek vjere, ponizan pred Bogom. Danas na njegovom grobu molimo da uistinu budemo vrijedni poštovatelji njegova djela, ali i vrijedni nasljedovatelji svega što je učinio”, rekao je mons. Hranić.
Nakon molitve okupljeni su se uputili u obilazak prostorija ustanovljenog Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Đakovu. Odgovarajući na pitanja novinara, akademik Kusić ponovno je istaknuo kako je Strossmayer bio gigantska figura, velikan značajan za hrvatski nacionalni identitet, koji je svojim djelovanjem učinio da Hrvatska postane jednim dijelom Europe, što su vjerojatno najveći pomaci u povijesti. Također je izrazio uvjerenje da će ustanovljeni Zavod vrlo uspješno raditi jer su i crkvene i svjetovne vlasti pokazale velik entuzijazam.
Svečana akademija “Lik i djelo J. J. Strossmayera”
Nacionalni program obilježavanja ovih velikih obljetnica započeo je u dopodnevnim satima u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje je u organizaciji Grada Osijeka i Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku održana svečana akademija pod nazivom “Lik i djelo J. J. Strossmayera”. Ondje su o Strossmayeru, kao čovjeku, važnoj povijesnoj ličnosti i iznimno zaslužnom članu društva, govorili osječki gradonačelnik Ivan Vrkić, osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, nadbiskup Đuro Hranić, predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, saborski zastupnik Damir Rimac te rektor osječkog sveučilišta, prof. dr. sc. Željko Turkalj, a program je glazbenim točkama pratio nastup Hrvatskog pjevačkog društva “Lipa”.
U svome obraćanju nadbiskup Hranić govorio je o skrbi biskupa Strossmayera za odgoj, obrazovanje i trajnu formaciju svećenika. Bio je jedna od najvećih i najpoznatijih ličnosti Europe u drugoj polovini 19. stoljeća; mislilac, političar, župan, vlastelin i gospodarstvenik, mecena – svestrana osoba i vizionar, ali prije svega i u svemu biskup Katoličke Crkve te pastir svoje, tada Đakovačke i Srijemske, biskupije. Baveći se i drugim stvarima, biskup Strossmayer nikada nije zanemario svoju biskupsku službu, niti biskupiju”, rekao je nadbiskup Hranić, te naglasak stavio na posebnu Strossmayerovu skrb za intelektualnu formaciju svećenika; kako za njihovu temeljnu humanističku i teološku naobrazbu prije ređenja, tako i za trajnu duhovnu i intelektualnu formaciju kroz čitav njihov život.
Obilježavanje velikih obljetnica nastavlja se u subotu 7. veljače u Spomen muzeju biskupa Strossmayera u Đakovu gdje će u 11 sati biti otvorena izložba “Biskup Strossmayer i njemu suvremeni umjetnici”.
Anica Banović
foto: Anica Banović / Davor Kibel (Glas Slavonije)
