OSIJEK (TU) – Predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju, đakovačko-osječki nadbiskup, mons. dr. Đuro Hranić i predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK-a, prof. dr. Ivica Pažin sudjelovali su 4. travnja na državnom stručnom skupu za ravnatelje srednjih škola i učeničkih domova Republike Hrvatske u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO). Program na temu Profesionalnim radom ravnatelja do kvalitetne školske/domske ustanove održan je 4. i 5. travnja u dvorani Hotela Osijek, sudjelovalo je gotovo 300 ravnatelja, a po prvi puta obuhvaćena je i tema vjeronauka u školi o čemu je u izlaganju Vlastitosti vjeronauka u školi – izazov za ravnatelje govorio prof. dr. Pažin. Nadbiskup Hranić pozdravio je sve prisutne ravnatelje i predstavnike Agencije za odgoj i obrazovanje te zahvalio na dosadašnjoj uspješnoj suradnji.
Tijekom izlaganja prof. dr. Pažin pojasnio je kako je katolički vjeronauk jedini predmetu u javnim školama utemeljen na međunarodnom ugovoru, govorio je o obvezatnost i izbornost vjeronauka u školi te o vjeroučiteljima – školskim djelatnicima i crkvenim službenicima. Vjeronauk je u posljednjih dvadeset i pet godina postao sastavnim dijelom hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava, suradnja Crkve i države na različitim razinama funkcionira vrlo dobro, trajna izobrazba vjeroučitelja često nalazi na riječi hvale vodećih osoba odgojno-obrazovnoga sustava, a vjeronauk je i predmet državne mature; rekao je prof. Pažin te istaknuo kako je mnogo pozitivnih ocjena vjeronauka u školi izrečenih u mišljenjima onih koji ni na koji način nisu usko vezani za provedbu vjeronauka u školama. No, to nije samo zasluga crkvenih djelatnika i vjeroučitelja, već i ravnateljica i ravnatelja, naglasio je i zaključio: „Duboko sam uvjeren da će pitanje i područje religioznoga u čovjeku biti u cijelosti tek onda prihvaćeno kada ono bude sastavni dio sadržaja i drugih predmeta, a ne samo vjeronauka. Jer, doista Crkva vidi i svjedoči: tek kada cijela škola, na čelu s ravnateljem, stane iza svakog predmeta i vjeronauka, prihvati svakog učitelja i vjeroučitelja, bori se za dobro svakog učenika te poštuje slobodu vjeroučenika, tada ispunjava svoju zadaću, mijenja društvo na bolje i nudi nadu u budućnost. Velika je i odgovorna zadaća vas, ravnateljica i ravnatelja. Hvala vam što tim zadaćama pristupate odgovorno te nam na taj način iz dana u dan svjedočite što znači biti: pravi učitelj i pravi odgojitelj.“
Viši savjetnik za ravnatelje srednjih škola, dr. Oleg Đaković pojasnio je kako je po prvi puta na ovakvom stručnom skupu dana prilika da o vjeronauku u školi govore crkveni dostojanstvenici. „Ljudi koji rade u školi, ne samo ravnatelji nego i ostali odgojno-obrazovni radnici, imaju različite predrasude, većinom potpuno krive. Sada su iz prve ruke mogli čuti što Crkva misli o vjeronauku, pa je to jasnije i nema nikakvih dvoznačnih misli i poruka. Stoga je ovo izlaganje bilo dobro i pozitivno i za vjeronauk, i za ravnatelje, i za društvo u kojem živimo. Osvrćući se na sadržaj izlaganja, viši savjetnik Đaković rekao je kako se ravnateljima iskristaliziralo što je vjeronauk, naglasila se razlika između fakultativnih i izbornih predmeta koju ravnatelji znaju, ali je često nepoznata roditeljima te se brka u zbornici, a dotaknuti su i ključni pedagoški problemi.
Ravnateljica AZOO-a Jadranka Žarković-Pečenković, prof. istaknula je dugogodišnju kvalitetnu suradnju AZZO-a s katehetskim uredom kao i svoja redovita sudjelovanja na otvaranjima katehetskih škola. „Zadovoljna sam da ove godine na stručnom skupu za ravnatelje srednjih škola imamo i temu vjeronauka te nam je silno drago što je bio prisutan i đakovačko-osječki nadbiskup Hranić. On je nama zahvalio na suradnji, no i ja sam njemu zahvalila jer mislim da svi doista trebamo raditi inkluzivno, širiti naše spoznaje i toleranciju te diseminirati znanja i informacije“, naglasila je J. Žarković-Pečenković te nastavila: „Ove godine smo proslavili i 25. obljetnicu od uvođenja vjeronauka u škole, tijekom predavanja prof. Pažna čuli smo koje su poteškoće, ali isto tako i koje su prilike, prednosti te koliko je vjeronauk u školi dobro prihvaćen, koliko obogaćuje strukturu ličnosti djeteta i kvalitetu školskog sustava i same škole.“
M. Kuveždanin (foto: Gojko Mitić/Glas Slavonije)
