VUKOVAR (TU) – Na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, 18. studenoga 2017., Đakovačko-osječka nadbiskupija organizirala je svoje 18. Nadbiskupijsko spomen-hodočašće. Brojni vjernici, predvođeni svojim župnicima, časne sestre te bogoslovi Đakovačkog sjemeništa sa svojim poglavarima, pridružili su se hodočasnicima iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva, koji su se došli pokloniti žrtvi Vukovara. Oko 65 tisuća hodočasnika ove je godine formiralo Kolonu sjećanja, koja je tradicionalno pošla od Opće bolnice Vukovar do Memorijalnog groblja.
Prije misnog slavlja, 
molitvu kod središnjeg križa na Memorijalnom groblju predvodio je nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić. Potom su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast poginulima u obrani Vukovara odali najviši državni dužnosnici, izaslanstva Glavnog stožera Oružanih snaga RH, Ravnateljstva policije, 204. vukovarske brigade, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Grada Vukovara te ostalih.
Misa zadušnica na Memorijalnom groblju
Svečano misno slavlje na Memorijalnom groblju predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević. U koncelebraciji su bili đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, kotorski biskup Ilija Janjić, križevački vladika Nikola Kekić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, vojni ordinarij u BiH Tomo Vukšić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića pomoćni biskup Mijo Gorski, izaslanik vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića mons. Pavo Jurišić, izaslanik mostarsko-duvanjskog i trebinjsko-mrkanskog biskupa Ratka Perića generalni vikar don Željko Majić, tajnik Apostolske nuncijature mons. Janusz Stanislaw Blachowiak, kao i provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak.
Uz mnoštvo hodočasnika, misu su nazočili i predstavnici vlasti Republike Hrvatske predvođeni predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem, potom ministri u Vladi RH, saborski zastupnici, predstavnici prosvjetnog, kulturnog, gospodarskog i političkog života, župani i gradonačelnici i načelnici, na čelu s Božom Galićem, županom domaćinom i Ivanom Penavom, gradonačelnikom domaćinom. Također misi su nazočili i predstavnici hrvatske vojske i policije, hrvatski branitelji, članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, kao i rodbina poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Sve njih je prije početka mise pozdravio nadbiskup Hranić.
Iz propovijedi biskupa Škvorčevića
„Okupljeni smo na Memorijalnom groblju u Vukovaru. Obnavljamo istinu o stradanju ovoga Grada, podsjećamo se na herojstvo brojnih hrvatskih branitelja, napose poginulih i preminulih koji su mu sačuvali dostojanstvo, spominjemo se nedužno ubijenih civila i nestalih, oplakujemo brutalno ubijene i bačene u masovne grobnice, iskazujemo suosjećanje za odvedene u logore, svjedočimo solidarnost prema svima koji su pretrpjeli nasilje, poniženje, prezir i razaranje vlastite imovine. Pristupamo žrtvi Vukovara suzdržano i nježno, s poštovanjem i divljenjem, zahvalno i s ljubavlju, jer Vukovarska žrtva zavrijedila je da je slavimo. Baš tako: slavimo vukovarsku žrtvu. U ovoj svetoj misi sjedinimo je s Isusovom žrtvom na križu, povjerimo je njegovoj pobjedi uskrsnuća“, rekao je započinjući homiliju biskup Škvorčević.
Nadalje je upozorio kako zamka okrutno počinjenog zla u Vukovaru na različite načine vreba i danas. „To zlo nam želi stisnuti dušu, sapeti pamet, zarobiti nas u svoje okove, usmjeriti da živimo po njegovu diktatu, uvjeravajući nas kako je smisleno ono najbesmislenije: mrziti kao odgovor na počinjeno zlo i nanesenu nepravdu. Verbalna ratobornost na javnoj sceni kod nas prostor je u kojem zlo vrti svoje kolo, a mržnja brusi zube, umrtvljuje duše, vodi u sljepilo, truje sadašnjost i krade budućnost”. U tom je kontekstu biskup posvijestio, kako su u Vukovaru i u Hrvatskoj potrebni „ljudi velika duha, osjetljive savjesti, sažalna srca, dalekovidni proroci koji odbacuju svako nasilje, praštanjem proširuju prostore slobode od zla u kojima sa svom bistrinom vide veličinu žrtve, svjedoče vjeru u pobjedu ljubavi, te pamte prošlost očišćenu od mržnje u svoj snazi njezine poučljivosti”.
Ukazujući na misna čitanja, biskup Škvorčević je naglasio kako naviještena Božja riječ želi „sudionike vukovarskog spomena na žrtvu povesti putovima takve slobode”. Izdvajajući neke od redaka iz Poslanice Efežanima, podsjetio je kako sv. Pavao upozorava na ono što zapravo svi iz iskustva znamo – „čovjek je biće ranjeno zlom i ono nas na svoj način udaljuje od nas samih, jedne od drugih i od Boga, stvara strah od drugoga, pokreće da budemo jedni protiv drugih, kopamo ponore u kojima nerijetko skončavamo. Uvjerava nas
Apostol kako je to stanje mogao preokrenuti samo Bog po Isusovoj žrtvi na križu”. On je, tumači sv. Pavao, „u svom tijelu razorio neprijateljstvo, omogućio da oni koji su bili daleko budu blizu, te od dvoga sazdao jednog novog čovjeka i tako postao naš mir. Praštanjem i pomirenjem oslobodio nas je od podvojenosti u nama samima, približio svakoga od nas samome sebi, povezao ljude i narode u svijesti da smo svi Božja stvorenja, preporođeni u svom dostojanstvu Isusovom žrtvom”. Nastavljajući u tom kontekstu propovjednik je upitao „koliku li je razdaljinu među Srbima i Hrvatima očitovala agresija minuloga rata u Hrvatskoj, napose u Vukovaru? Kako se založiti da ne ubijamo jedni druge, da dokinemo podjele u nama te ne budemo jedni protiv drugih, nego jedni s drugima, ili još bolje jedni za druge; te tako svi budemo pobjednici i postignemo dostojanstvo?”.
Posvješćujući činjenicu kako su i Hrvati i Srbi većinski kršćanski narodi, naglasio je kako su stoga „pozvani otvoriti se Božjem projektu pomirbe, omogućiti Isusu Kristu da svojim najmoćnijim sredstvom božanske ljubavi uđe u najdublje odrednice našega bića te nas liječi od naših rana, pomiri nas s nama samima i međusobno, učini nas mirotvorcima. Želio bih danas u Vukovaru izraziti nadu da će Katolička Crkva u Hrvatskoj i Srpska pravoslavna Crkva naći načina zajednički se zauzimati oko toga da Isus Krist u nama razori zlo i podjele, kako ne bismo bili jedni protiv drugih, da on bude naš mir, te nam Hrvatska bude zajednički dom”.
Osvrćući se na obnovu grada Vukovara, istaknuo je, kako je sve manje znakova razaranja, niču nove zgrade, no upitao je „hoće li te kuće postati domovi”, jer nastavio je propovjednik „znamo da je kuća zid, a dom nešto drugo”. Hoće li ove kuće u Vukovaru postati domovi ne ovisi što ćemo u njih unijeti, niti kako ćemo ih opremiti, istaknuo je požeški biskup te upozorio: „ako među onima koji u njoj stanuju nema povjerenja, razumijevanja, uzajamnog prihvaćanja, ljubavi i spremnosti na žrtvu, ona nije dom. Štoviše, u stanju međusobne duhovne daljine nepovjerenja i mržnje, fizička blizina među supružnicima postaje nepodnošljiva, dolazi do rastave, bijega jednih od drugih, pri čemu ne pomaže nikakvo materijalno bogatstvo”.
„Drago mi je što nedavni rat nazivamo domovinskim, jer je on bio borba za slobodu svakog građanina Hrvatske. Radujem se što u Hrvatskoj postoje nastojanja oko gospodarskog napretka s velikim očekivanjima da će nam uskoro biti bolje. No, sa sigurnošću možemo ustvrditi da nam Hrvatska nije dom, ili domovina prvenstveno po tome koliko ćemo gospodarski napredovati, nego po tome koliko ćemo uspjeti promaknuti u našem društvu povjerenje, međusobno poštovanje, požrtvovnost jednih za druge, plemenitost i dobrotu“, rekao je biskup Škvorčević, te konstatirao kako se mnogi mladi ne bi rado odlučili otići iz Hrvatske u inozemstvo kad ne bi osjetiti da u Hrvatskoj međuljudski odnosi nisu ozračje doma koji bi im pružao dostojanstvo i sigurnost i gdje bi se isplatilo prihvatiti žrtvu.
„Upravo nas Vukovar potiče da promislimo je li naš odnos prema hrvatskim braniteljima, među kojima je i značajan broj Srba i građana drugih narodnosti takav da on pridonosi našoj međusobnoj povezanosti, poštovanju njihove žrtve i ljubavi uložene za našu slobodu, da oni u našem odnosu prema njima prepoznaju kako se isplatilo žrtvovati za domovinu“, rekao je požeški biskup te na kraju homilije izrazio uvjerenje da i sam grad Vukovar može postati još prepoznatljiviji kao dom i domovina ukoliko se i svi njegovi građani budu trudili oko međusobnog povjerenja, uzajamnog poštovanja i ljubavi, prvenstveno oni koji vjeruju u pobjednika nad smrću Isusa Krista, vjernici katoličke i pravoslavne Crkve.
Nakon popričesne molitve, biskup Škvorčević je izrekao posvetnu molitvu Nebeskoj Majci.
Zahvala vukovarskog župnika
„U ime vjernika grada Vukovara želim zahvaliti svima vama što smo ovdje na izvorima slobode ujedinjeni u zahvalnosti, poklonstvu i pijetetu svim vukovarskim žrtvama. Ovdje u Vukovaru dogodila se ljubav prema čovjeku, obitelji, gradu i domovini. O ovom danu sjećanja vidimo da nas ta ljubav i dalje nosi, daje snagu i smisao, daruje mir, govori istinu. Kolona sjećanja po cijelome gradu koju ste načinili vi, dragi hodočasnici, prijatelji grada Vukovara govor je pijeteta cijelom gradu, jer je ljubav njihova i vaša danas velika”, rekao je fra Ivica Jagodić.
Misu je pjevanjem animirao konkatedralni zbor Župe sv. Petra i Pavla iz Osijeka i župni zbor Župe sv. Filipa i Jakova iz Vukovara, pod ravnanjem s. Branke Čutura, a izravno ga je prenosila Hrvatska televizija. A. Banović / IKA
