Nadbiskup Hranić predvodio misno slavlje u svetištu Gospe Brze Pomoći

SLAVONSKI BROD (TU) – Više četiri tisuće vjernika iz grada i okolice, te s područja cijele Đakovačko-osječke nadbiskupije i šire hodočastilo je u subotu, 8. listopada na mjesečni dan čašćenja Gospe Brze Pomoći u njezino svetište u Slavonskom Brodu zahvaljujući za primljene milosti te moleći za daljnju Božju potporu po Gospinom zagovoru, a napose za dobro domovine Hrvatske jer se toga dana slavio Dan neovisnosti. Pod geslom „Hvala ti, Majko, uz nas vijek budi, tko će nam pomoć, ako ne ti!”, slavljeno je šest misnih slavlja, a središnje hodočasničko slavlje uz domaćeg župnika Ivana Lenića i nekoliko svećenika predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić.

Osvrćući se na Evanđelje toga dana nadbiskup Hranić u svojoj je homiliji progovorio o zadaćama roditelja, napose odgoju djece i mladih. Svjestan kako je to odgovorna, zahtjevna, a ponekad i stresna stvarnost koja zahtijeva puno ljubavi, takta, strpljenja, praštanja, milosrđa  ustvrdio je da su blagost, dobrota, postojanost, služenje, nesebičnost, duh žrtve, praštanja i milosrđa najbolje metode u odgoju djece. „Po odgoju takve djece i osoba mijenja se lice društva. Po ljudima koji dopuštaju da ih odgaja Božja pedagogija, Bog sam mijenja lice ove zemlje; naše ljudsko društvo postaje humanije, plemenitije, solidarnije, ima osjećaja za sve osobito za one na rubu društva“, rekao je nadbiskup. Upozorio je da suvremeni europski sustav odgoja i obrazovanja odustaje od cjelovitog odgoja i promaknuća čovjeka te svoje ciljeve usmjerava isključivo prema tržištu i materijalnom probitku: „Takva pedagogija, prožeta individualizmom, pragmatizmom i konzumizmom, želi dokinuti važnost uloge milosrdnog Samarijanca u životu čovjeka i društva. Ona njeguje ideologiju mesijanizma vlastitog interesa i sebične ljubavi, a lažno se predstavlja kao humana i zauzeta u brizi za čovjeka.“

Ustvrdivši kako nam „najbolji primjer kako odgajati čovjeka za ljudskost, humanost, iskazivanje ljubavi i dobrote prema onima koji su slabi može biti milosrdni Samarijanac“ upozorio je: „ Kada se prave proračuni za one koji su na rubu, koji su najsiromašniji, za one s invaliditetom, za bolesne, za stare, za one koji trebaju pomoć – za njih je uvijek najmanje novca, a sve zato što smo zaboravili na milosrdnog Samarijanca i na to da je on itekako danas potreban ljudskom društvu. I kada u odgoju na njega zaboravimo, onda sve više tonemo.“ Također je upozorio da briga za one koji su slabi, bolesni, gurnuti na rub pripada biti onoga što Crkva jest, i njezine sličnosti s Gospodinom jer je to bit, zadaća i cilj cjelovitog odgoja. Posvijestio je kako smo kao kršćani inače, a posebno na Dan hrvatske neovisnosti, dužni zahvaljivati Gospodinu i moliti da se Duh Sveti spusti na sve naše roditelje, na našu Domovinu, na sve odgovorne u našem društvu, na sve građane Lijepe naše. 

Vrlo poticajne i od nazočnih vjernika pomno slušane bile su homilije nekoliko župnika s područja nadbiskupije, koji su predvodili ostala misna slavlja. Sve su isticale ulogu obitelji napose roditelja u odgoju djece i mladih, posebice vjerskom odgoju. Kod popodnevne mise svoje župno jubilejsko hodočašće u ovo Gospino svetište upriličili su vjernici župe Svete Obitelji iz grada predvođeni župnikom Davidom Sluganovićem. Brojni vjernici su pristupili ispovijedi, sudjelovali kod zajedničkih pobožnosti, osobno i u hodočasničkim skupinama molili pred Gospinim likom, te molili milost jubilejskoga oprosta. B. Lukačević