VINKOVCI (TU) – Župa sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima i Policijska kapelanija Policijske uprave (PU) vukovarsko-srijemske proslavile su u subotu 29. svibnja svečanim euharistijskim slavljem svoje nebeske zaštitnike, kršćanske mučenike iz rimskoga grada Cibalae, današnjih Vinkovaca – svetoga Euzebija, biskupa i svetoga Poliona, lektora. Svečano misno slavlje, koje je bilo prikazano i za 30. obljetnicu ustrojavanja vinkovačke 109. brigade ZNG-a i 30. obljetnicu stvaranja Hrvatske vojske u crkvi Sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima predvodio je policijski kapelan Policijske kapelanije „Sv. Jeronima“ u Osijeku o. Stjepan Harjač, DI, izaslanik vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj. Suslavila su petorica svećenika i redovnika, među kojima je bio i vlč. Ivan Begović, kapelan Policijske kapelanije „Sveti Euzebije i Polion“ u Vinkovcima.
Prije početka misnoga slavlja domaći župnik mons. Tadija Pranjić je rekao: „Znamo kakva je situacija ovdje bila prije 30 godina, kada su nam svi proricali jednu zlu sudbinu – kakvi Hrvati, kakva Hrvatska, i pojedine najmoćnije diplomacije, osim Svete Stolice, Njemačke i Austrije, okretale su glave od nas. Mislili su da će ostati komunistička Jugoslavija, ali su zaboravili da su se Hrvati već u povijesti, u pojedinim europskim ratnim zbivanjima, pokazali kao najbolji izvrsni vojnici. To se pokazalo i u ovom Domovinskom ratu. Domovina je nastala upravo zahvaljujući mudrom vodstvu predsjednika RH dr. Franje Tuđmana, hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga. Posebno želim naglasiti ulogu redarstvenih snaga na početku stvaranja Hrvatske vojske koja je pomogla formiranju ZNG-a jer je to bila jedina organizacija koja je imala svoju strukturu i koja je pomogla da se formira moćna i snažna vojska kao što je naša Hrvatska vojska, etična i moralna, bila i ostala, bez obzira što nas mnogi žele često puta prikazati drukčije u svijetu. Ova je crkva bila središte svih zbivanja u Vinkovcima. Ovdje smo se sastajali i kad smo bili radosni, i onda kad smo plakali. Više smo plakali u to doba, nego što smo bili radosni. 109. brigadi čestitam današnji dan. Znam da ih je mnogo poginulo. Najviše sam ih ispratio na vječni počinak. Oni su dali svoje živote za ono što je sveto u životu svakoga od nas, a to su obitelj i Domovina.
Predvoditelj misnoga slavlja na početku je rekao: „Mi obilježavamo razne obljetnice, ali to ne smije biti samo naša povijest, nego zahvalnost i želja da vidim kako ja mogu živjeti, najprije za svoju obitelj, a onda i za svoju Domovinu.“
U propovijedi je o. Harjač razmatrao o tome kako trebamo sada živjeti po uzoru na sv. Euzebija i Poliona u svom kršćanskom životu i slijediti njihov primjer. „Oni su bili mučenici i to su posvjedočili svojom krvlju. Mi vjerojatno nećemo na takav način svjedočiti, premda su mnogi, mnogi na ovim prostorima svojom krvlju posvjedočili. Mučenik je onaj koji, kako svojom krvlju, tako i svojim životom svjedoči svoju vjeru, i rekao bih, ovo zadnje se od nas traži – svojim životom biti svjedok. Najpotrebnije je biti uzor i svjedok u svom braku, obitelji, biti svjedok onima s kojima živimo. Odgovor je u tome jesam li katolik ili vjernik. Katolik ne znači ujedno biti i vjernik. Vjernik je onaj koji se trudi živjeti svoju vjeru. Biti uzor svojoj djeci na redovitim svetim misama, moliti se zajedno, živjeti svoj sakrament. Trebamo si posvijestiti da trebamo sačuvati svoj brak, obitelj, a time onda i svoj narod. Svatko na svoj način, u svojoj svakodnevici, u kući, na poslu da budemo ono što jesmo – kršćani, vjernici“, rekao je o. Harjač.
U ime vojnog ordinarija predsjedatelj misnoga slavlja je uputio čestitke Policijskoj kapelaniji PU vukovarsko-srijemske. „Neka vam zaštitnici sv. Euzebije i Polion daju snage u životu i u radu“, poručio je o. Harjač.
Pjevanje je predvodio domaći Mješoviti pjevački zbor „Sv. Cecilija“ uz orguljsku pratnju Dubravke Vukovarac, prof. Snježana Kraljević