OSIJEK (TU) – Novi ciklus predavanja„Obiteljskoga četvrtka“, započeo je u četvrtak, 24. rujna u organizaciji Savjetovališta Đakovačko-osječke nadbiskupije, Instituta za novu evangelizaciju “Sv. Ivan Pavao II.” i Povjerenstva za pastoral braka i obitelj osječkih dekanata.
Predavanje koje se zbog novonastalih okolnosti pandemije koronavirusa, prebacilo u on-line izdanje putem Zoom platforme, održala je doc. dr. sc. Ana Kurtović, s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku pod nazivom „Mentalno zdravlje djece i adolescenata – što kao roditelj mogu učiniti“.
Prisutnih stotinjak osoba, uglavnom stručnjaka iz pomagačkih zanimanja i stručnih suradnika iz raznih odgojno-obrazovnih ustanova, moglo je saznati zanimljive i vrijedne informacije te savjete kako prepoznati poteškoće, te pomoći mladima i njihovim obiteljima u prevenciji različitih mentalnih teškoća koje se mogu javiti.
Problemi mentalnog zdravlja djece i adolescenata nastaju u kompleksnim interakcijama između djeteta s određenim biološkim i psihološkim osobinama okoline, istaknula je dr. Kurtović. Tako postoje predisponirajući čimbenici, – odnosno psihološka ranjivost – poput ranih nesreća, teške bolesti, teškog temperamenta, zanemarivanja u obitelji i slično. Zatim su tu i „okidači“ za razvoj poremećaja poput gubitaka, obiteljskih kriza, promjena škole… Imamo i održavajuće čimbenike kao što su zanemarivanje u obitelji, nasilje, roditeljska psihopatologija, te na kraju zaštitne čimbenike poput podržavajućih roditelja dobrog samopoštovanja koji prihvaćaju postojanje problema te sudjeluju u izradi plana pomoći, rekla je predavačica.
Danas je poznato da je za razvoj nekog poremećaja važniji broj čimbenika od njihove kvalitete, pa tako prema istraživanjima u Hrvatskoj 21% djece i mladih do 18 godine ima psihičke smetnje, 15 % ih ima psihičke poremećaje a samo jedno od petero djece dobiva adekvatnu psihološku pomoć, objasnila je u svome predavanju dr. Kurtović. U nedovoljnom prepoznavanju psihičkih smetnji od strane odraslih postoje nekoliko uzroka; djeca imaju manji izričaj ponašanja od odraslih, oskudno verbaliziraju emocionalna stanja uz prisutnost ponašanja očekivanih za određenu razvojnu dob, spomenuto je. Negiranje roditelja da djeca imaju poteškoća je prirodna reakcija koja traži pažnju stručnjaka u prepoznavanju te pružanju prikladne pomoću u stalnoj suradnji s njima, iznijela je sudionicima dr. Kurtović. Problemi mentalnog zdravlja djece i adolescenata mogu biti različiti od poremećaja nedovoljno kontroliranog ponašanja poput ADHD-a, do poremećaja pretjerano kontroliranog ponašanja, te od strahova, povučenosti, depresije, somatizacija, poremećaji hranjenja i ostalog, prenijela je dr. Kurtović.
Docentica Kurtović, zaključila je izlaganje tvrdnjom kako stručnjaci mogu pomoći djeci i mladima u prevenciji mentalnih poteškoća kroz prepoznavanje rizika i problema, uklanjanje ili umanjivanje rizičnih faktora, te odgovarajuću podršku. Mladima je potrebno pomoći u razvoju sposobnosti na putu oblikovanja u zdrave i zadovoljne osobe. To se postiže kroz jačanje samopouzdanja i socijalne povezanosti, izgradnju karaktera, empatije, ali i poticanje na aktivnosti koje pomažu i pridonose dobrobiti ljudi oko njih. Elizabeta Matuzović
