ĐAKOVO (TU) – Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu 27. studenoga održan je međunarodni znanstveni simpozij na temu „Identitet muškarca u svjetlu suvremenih rasprava o spolu i rodu“, u suorganizaciji s Katoličkim sveučilištem Péter Pázmány u Budimpešti. Na početku susreta okupljenima su se obratili dr. sc. Stanislav Šota, predsjednik Programskog odbora skupa, potom dr. sc. Attila Puskás, dekan PPKE (Katoličkog sveučilišta u Budimpešti), voditelj Odsjeka za dogmatiku te dr. sc. Ivica Raguž, v.d. dekana KBF-a u Đakovu.
Prof. Šota ukazao je kako Kongregacija za katolički odgoj, u dokumentu o dijalogu po pitanju roda Muško i žensko stvori ih, ističe da u sadašnjem kulturnom kontekstu spol i rod više nisu istoznačnice. Spol definira pripadnost jednoj od dvije biološke kategorije koje proizlaze iz izvornoga para – žene i muškarca, a rod je način na koji se u svakoj kulturi živi razlika među spolovima. Problem nastaje kada se te dvije stvarnosti odvajaju. Rasprave o rodu i spolu su potrebne, istaknuo je prof. Šota, je su pridonijele da se u društvu razvija snažnije poštovanje svake osobe, napose poštovanje žena. S druge strane, postoji pitanje treba li se znanstvena zajednica bespogovorno složiti s radikalnim stavovima rodne teorije koja je pojam roda relativizirala do mjere da je on za nju fluidan, fleksibilan, gotovo nomadski. Budući da u sebi rodne teorije čovjeka denaturaliziraju, one društvu, napose Crkvi postavljaju pitanje je li držanje objektivnosti muškoga i ženskoga identiteta kao stalne odrednice osobe isključivo kršćanska ideja? Može li čovjek definirati sebe isključivo s obzirom na vlastiti doživljaj sebe? Uvodeći jedan osobni identitet i jednu afektivnu intimnost odvojenu od bioloških razlika, rodne teorije ruše ne samo tradicionalne koncepte muževnosti, nego i stavljaju na društveni „oltar“ novo shvaćanje i razumijevanje identiteta muškarca i njegove muževnosti, rekao je Šota.
Dekan PPKE, Puskás, pozdravio je sve sudionike stručnog skupa, istaknuvši kako smo danas svjedoci mnogih kriza pa tako i antropološke krize. Kao njezin simptom naveo je pitanje rodnoga identiteta. Identitet muškarca važan je u govoru o spolnoj i rodnoj ideologiji. Ako se oslabi identitet muškarca, to ima negativnu posljedicu na suprugu, djecu… – rekao je dekan Puskás, te ustvrdio kako bi muškarac trebao biti stup, dajući na promišljanje pitanje Što se događa ako se stup ošteti?
Prof. Raguž, v.d. dekana KBF-a, istaknuo je kako bi simpozij trebao biti susret u kojem se postavljaju pitanja i događaju propitivanja. Istinska su pitanja ona kojima se uči, a ne ona kojima se želi drugoga prevladati i pobijediti. Istinska su pitanja također nisu znatiželjna, nego studiozna. Znatiželja se bavimo onim što nas se ne tiče, i studiozno se bavimo onim što nas se tiče, rekao je prof. Raguž. Spomenuo je sveticu dana, Katarinu Aleksandrijsku, koja je svojom argumentacijom, zahvaljujući zarukama s malim Isusom (mudrošću koja dolazi od Krista), uspjela nadvladati 50 muških filozofa. „Možda je i kriza muškarca u tome što su se izgubile zaruke s malim Isusom“, rekao je dekan, navodeći treću misao – sliku iz Starog zavjeta kada David kazuje Jonatanu ljubav tvoja bješe meni još od ženske čudesnija. Možda je i kriza muškaraca vidljiva i u krizi muškoga prijateljstva, kao zajedničkoj posvećenosti duhu protivno današnjoj kulturi tijela, rekao je prof. Raguž.
Uslijedila su predavanja. Na temu „Filozofski aspekti rasprava o identitetu“ prvo izlaganje održale su dr. sc. Marina Novina i dr. sc. Ana Grgić, a potom su dr. sc. Daniel Miščin i dr. sc. Ines Skelac izlagali na temu „Ideja muškosti u mijenama kulturnih epoha zapadne civilizacije“. Treće i posljednje predavanje prvog bloka izložio je dr. sc. Stjepan Radić na temu „Oprašta li sin ocu tek kad ovaj umre? Kompleksnost odnosa oca i sina, u kontekstu Freudova »Edipovog kompleksa« i biblijsko-kršćanski odgovor na isto“.
Nakon rasprave i kratke stanke uslijedio je drugi blok predavanja. Prvo među njima održao je dr. sc. Levente Balázs Martos na temu „Identitet muškarca i David »čovjek po srcu Božjem« (1 Sam 13,14).“ Sljedeće predavanje na temu: „Identitet muškarca u svjetlu kršćanskog »kućnog kodeksa« u Ef 5, 21-33“ održao je dr. sc. Ivan Benaković. Dr. sc. Odilon-Gbènoukpo Singbo potom je izlagao na temu „Rodna disforija kao izazov teološkoj antropologiji“, dok je zadnje izlaganje u ovom bloku, na temu „Odgovornost zajednice u formiranju spolnog identiteta-aspekti katoličko-moralno teološkog pristupa“ održao dr. sc. Laurinyecz Mihály.
Nakon ručka, treći blok predavanja započeo je izlaganjem dr. sc. Sandre Bjelan i dr. sc. Sande Smoljo-Dobrovoljski na temu „Psihološko-pedagoška analiza samopercepcije identiteta i uloge muškarca“. Sljedeće predavanje održao je dr. sc. Josip Bošnjaković na temu „Samodarivanje i sposobnost socijalnog rađanja i stvaranja muškaraca koji su se odlučili za beženstvo“, dok je posljednje predavanje trećeg bloka održao dr. sc. Nikola Vranješ na temu „Značenje i izazovi identiteta muškarca za služenje svećenika danas“.
Posljednji, četvrti blok predavanja otvorila je dr. sc. Lucija Boljat sa svojim izlaganjem na temu „Transseksualizam i ništavnost ženidbe.“ Na temu “Identitet muškarca u dokumentima i govorima pape Franje“ održao je potom dr. sc. Stanislav Šota. Posljednje predavanje simpozija održao je mr. sc. Leonnel Radinski na temu „Percepcija uloge muškarca u društvu i obitelji među mladima Đakovštine“. Lucija Tica, Iva Ferbežar, Maria Dragomirović
*Opširnije izvješće o ovom znanstvenom simpoziju možete pročitati OVDJE.
