OSIJEK (TU) – „Molitva učvršćuje čvrstoću i duhovni sklad obitelji pridonoseći da ona sudjeluje u jakosti Božjoj“, poručio je sv. papa Ivan Pavao II. u svom Pismu obiteljima (str. 9). O snazi zajedničke molitve govori nam i peteročlana obitelj Bogeljić iz Osijeka.
Mladen i Ivana u braku su 13 godina. Uz Ivu koja ima 12 godina, Jerka Mladena od 7 godina i Mariju koja ima 2 godine, uskoro im stiže i Ilija. Ivana kaže kako su uvijek planirali veliku obitelj te se često susreće s pitanjima zar im nije dosta djece, no, kaže kako i ona i muž dolaze iz obitelji s troje djece i njima je sasvim normalno imati više djece. „Bogu svaki dan zahvalim na svojoj sestri i bratu, i sada u ovim trenutcima karantene i ne druženja mi smo svi na okupu sa svojim obiteljima i zaista nam ništa ne nedostaje i nije nam teško. Družimo se, kuhamo, kartamo i igramo. Naša djeca imaju jedni druge i ne žale se na ništa, ne nedostaje im ni sloboda kretanja ni prijatelji. I zaista je to blagoslov od Boga!“
Ova obitelj pripada Župi sv. Ćirila i Metoda u Osijeku. Od najranije dobi, iako su još mali i dosta toga ne razumiju, Iva, Jerko Mladen i Marija svake su nedjelje s roditeljima na misi. Ponekad i prigovaraju što moraju ići, kaže Ivana, ali ističe „temelji su najbitniji i stvaranje navika. Kada jednom nauče da su Bogu dragi bez obzira na ono što učine u životu – uvijek će pronaći svoju oazu mira u Gospodnjem krilu.“ Pojašnjava kako su kao obitelji nesavršeni – ponekad se posvađaju, viču, griješe, no unatoč tome – Gospodin ih svakoga dana blagoslivlja.
Svjedoče i plodove svoga pouzdanja u Boga, pa Ivana kaže: „Kada se rodio sin Jerko rekli su nam kako je potrebno vrijeme od 72 sata da vidimo hoće li preživjeti. Zatim su rekli da će vjerojatno imati neke posljedice… Uz iskreni vapaj majci Mariji – Jerko je danas živo i potpuno zdravo dijete. U čast Majci imamo jednu divnu curu imena Marija. Puno puta su nam molitve uslišane, u svim segmentima naših života smo blagoslovljeni zdravljem, obitelji, ljubavlju, iskrenim prijateljima i kumovima, materijalnim dobrima, i zato svaki dan, i više puta na dan, zahvaljujem Bogu na svemu. Molimo skupa prije spavanja. Najmanja Marija zna često poticati brata i sestru govoreći im: „Ade, moliti se“ i to znaci da je vrijeme okupljanja u maminoj i tatinoj sobi na molitvu. Zajednički molimo Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu, Anđele Čuvaru mili, Terezijo Mala i na kraju završimo s Isuse hvala ti! Zajedno smo počeli moliti i Krunicu Božjeg milosrđa. Taman je dovoljno dugačka da svi imaju strpljenja i budu prisutni u molitvi. Pa i kada djeca na spavanje pozovu prijatelje – svi skupa molimo. Nekima to bude čudno, ali uglavnom se stidljivo smješkaju i bude im lijepo.“
Složni su da puno više trebaju moliti i zahvaljivati jer Bog daje puno više nego što mogu vratiti, pa Ivana nastavlja: „Trudim se zato nekoliko puta tjedno izmoliti krunicu. Dok peglam ili stavljam malenu na spavanje, uglavnom kada imam malo vremena – provedem u molitvi i zahvali na svim ovim darovima koje imam i dobijem. Molim i za sve oko sebe koji su u potrebi. Jako mi je žao kada vidim obitelji koje pate i koje ne poznaju Isusa, pa svima poručujem – zavapite iskreno, srcem i molitve će biti uslišane! Isus će pomoći svima. Zato je i došao, da se žrtvuje za nas! I ne zaboravimo na snagu posta. Najmanje što mogu je odgojiti djecu u molitvi i vjeri da je Gospodinu zaista sve moguće!
Priredila: M. Kuveždanin
