BELIŠĆE (TU) – Od 25. do 27. ožujka 2022. godine u župi sv. Josipa Radnika u Belišću održana je korizmena duhovna obnova koju je vodio vlč. dr. sc. Jakov Rađa, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, promotor duhovnih zvanja u Zagrebačkoj nadbiskupiji i povjerenik za pastoral duhovnih zvanja te izvanredni duhovnik u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu.
Korizmena duhovna obnova započela je u petak 25. ožujka večernjim susretom za mlade u koji su bili uključeni učenici osmih razreda osnovne škole te 1. i 2. razreda srednje škole. Nakon pozdravne riječi župnika fra Marka Neretljaka, vlč. Rađa je svoje obraćanje mladima započeo pitanjem: „Na koji način pronaći svoje mjesto u životu i Crkvi?“ Budućim je krizmanicima dr. Rađa pojasnio djelovanje Duha Svetoga kao treće božanske osobe koja daje zrelost vjeri. Nadahnuto govoreći o darovima Duha Svetoga, te njihovim suprotnostima prisutnima u glavnim grijesima, pripremio je mlade za euharistijsko klanjanje. Za vrijeme klanjanja mladi su promišljali o dvama pitanjima: „Tko sam ja za tebe, Gospodine?“ i „Tko si ti za mene, Gospodine?“ Ovaj je susret završio sakramentom ispovijedi za krizmanike.
Drugog dana korizmene duhovne obnove u subotu, 26. ožujka u prijepodnevnim satima vlč. Rađa susreo se s roditeljima ovogodišnjih prvopričesnika i krizmanika. U vrlo otvorenom izričaju progovorio je o teškoćama odgoja općenito, ali naročito u ovako bremenitim vremenima. Obitelj je, kaže, „privilegirano mjesto u kojemu se rađa, raste i sazrijeva u mudrosti, dobi i milosti.“ Kao polazišni tekst vlč. Jakov uzeo je Lukino evanđelje u kojemu nam evanđelist govori kako su Marija i Josip „izgubili“ Isusa. Ova slika pokazuje, a o tome nam govori i papa u miru Benedikt XVI., da su se u Svetoj obitelji sloboda i poslušnost prožimali na dobar način. Otvoreni razgovor i duboko promišljanje potaknuli su roditelje na uključivanje s vrlo aktualnim pitanjima o teškoćama odgoja na koje nailaze. Popodnevni je susret bio rezerviran za predavanja i radionice s najmlađima, prvopričesnicima ove župe.
Na večernjoj misi, tumačeći u svojoj homiliji evanđeoski ulomak o molitvi dva čovjeka, farizeja i carinika, vlč. Rađa promišljao je o vrlo bitnim temama korizmenog hoda. Istaknuo je kako korizmeni hod pretpostavlja „odmoriti se malo od sebe sama i usmjeriti se na Isusa koji je živio ne misleći na sebe.“ Vlč. Jakov progovorio je o „postu od nas samih“ te potaknuo na molitvu koja je usmjerena k Božjem milosrđu, rekavši da treba „sjesti, kleknuti, odahnuti i uživati u pogledu na nekoga tko je milosrdan.“
Nakon mise uslijedio je duhovni nagovor. U središtu nagovora bila je misao o potrebi promjene u našim životima. Promjena podrazumijeva nezadovoljstvo nama samima kakvi jesmo. U tom smislu, ovo je i vrijeme obnove, „vrijeme u kojem padaju naše maske, vrijeme susreta sa samima sobom, vrijeme propitivanja vlastite savjesti, vrijeme smanjivanja vlastitih utjeha koje koristimo da bi nam bilo bolje.“ Vraćajući se na starozavjetnu temu o židovskoj Pashi kao „blagdanu oslobođenja“, vlč. Rađa ističe kako je Uskrs, za nas kršćane, blagdan oslobođenja „od našega ega koji nam je najveći neprijatelj.“ Duhovni je nagovor zaključen tumačenjem teologije Vazmenog trodnevlja kao najznačajnijeg blagdana u liturgijskoj godini. U tom vremenu kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Ono započinje Misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak, vrhunac dostiže na Veliki petak kada se sjećamo Isusove muke i smrti na križu, a svoj vrhunac ima u vazmenom bdijenju na Veliku subotu te na slavljima nedjelje Uskrsnuća Gospodnjega.
Korizmena duhovna obnova završila je u nedjelju, 27. ožujka, jutarnjim misama koje je predslavio vlč. Rađa. Evanđeoski ulomak četvrte korizmene nedjelje jest ulomak Lukina evanđelja (Lk 15,11-32) odnosno prispodoba u koju ulaze mlađi – izgubljeni sin, zatim otac koji je milosrdan i prašta, ali također i stariji sin koji je daleko od oca, iako je svaki dan s njim. Slojeviti evanđeoski ulomak poziva nas na „vraćanje sebi“, naglasio je vlč. Rađa i zaključio kako smo „bliži Bogu, što dublje ulazimo u sebe.“ Ovoj je korizmenoj duhovnoj obnovi nazočio velik broj župljana, a pokorničkim pjesmama svoj su velik obol dali i župni zborovi. Marija Jelkić
