ĐAKOVO (TU) – Korizmena duhovna obnova za nenastavno osoblje Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu održana je u petak, 17. veljače 2023. u Požegi. Obnovu je predvodio prof. dr. sc. Ivica Raguž, v. d. dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu u prostoru Biskupskog ordinarijata u Požegi.
Duhovna obnova
Duhovna je obnova započela razmatranjem, u kojemu je prof. Raguž predstavio više važnih misli, a kao pripravu za korizmenu vrijeme. Razmatranje je započeo istaknuvši kako korizma traje 40 dana, a to je povezao sa starozavjetnim osobama koje su postile 40 dana, Mojsijem i Ilijom, na čijem je tragu i sam Gospodin 40 dana postio. Važnost posta oslikava se u tome što postom postajemo osjetljivi za Božje zapovijedi, post pripravlja srce za Božju prisutnost. Post, također, omogućuje da mislimo na vrhovno dobro, a u korizmi bismo trebali intenzivnije misliti na duhovna dobra, na vrhovno dobro, da nas zemaljsko ne povuče. No, s druge strane, u korizmi bismo trebali misliti i na ono najstrašnije – pakao. Ta misao oslobađa nas od strahova ovoga svijeta, koji pred tim strahom izgledaju beznačajni. Druga duhovna poruka koju je prof. Raguž uputio govorila je o znakovima koji se koriste u ovom svetom vremenu, a to su: pepeo, prekrivanje križeva i poziv na plakanje. Vjernici primaju pepeo da se sjete svoje vlastite smrti, da je čovjek krhak i jer trebaju misliti na vlastitu zloću. Stavljanjem vela na križeve Crkva nas podsjeća da smo neznalice, da jako malo znamo o Bogu. Vezano za poziv na plakanje, oplakivanje svojih grijeha prof. Raguž je istaknuo da bismo u korizmeno vrijeme trebali oplakivati svoje grijehe, vidjeti tko smo. Tu se pokazuje i važnost žalosti, plača. Prof. Raguž se u trećoj duhovnoj poruci vratio razmatranju o postu, predstavivši nekoliko vrsta posta u kršćanskoj tradiciji. Prvi je tjelesni post. Drugo je post osjetila, a to je post, primjerice, od slika, interneta, ali i post od riječi. Treći je post, post od aktivizma. Četvrti je duhovni post, odnosno post od ispraznih, štetnih misli. Od nas se očekuje da postimo na sva četiri načina, ali ako je nešto teško, trebalo bi postiti na barem jedan način. Tome je profesor pridodao i dvije poruke. Prva je o postu od vlastite volje, a druga o snažnim riječima proroka Izaije koji u 58. poglavlju upozorava na opasnost da se unatoč postu gone radnici, odnosno naši bližnji, a ako se to čini, svi postovi neće imati smisla. U petoj duhovnoj poruci prof. Raguž govorio je o milostinji, i to kao o dvostrukoj milostinji: prva je milostinja dobrim djelima, a druga je milostinja praštanje. Profesor je spomenuo sedam vrsta milostinje o kojima govori Sveto pismo te je tako, uz govor o dvostrukoj milostinji, lijepo sažeo sve oblike milostinje. Razmatranje je završio mislima da čovjek nije samo tijelo, nego i duša i duh te da bismo u korizmi trebali imati veću glad za Bogom nego što je glad tijela za hranom. I zato molitva, post i milostinja.
Sveta misa
Poslije razmatranja je prof. Raguž, u crkvi sv. Lovre, slavio svetu misu, a bila je i prilika za svetu ispovijed. U svojoj je propovijedi prof. Raguž, promišljajući o tekstu evanđelja, izdvojio tri važna zahtjeva po kojima ćemo prepoznati jesmo li ili nismo Kristovi učenici. Prvo je: odreći se sebe samoga, poniziti se. Drugo je: svakodnevno uzimati svoj križ a to znači razapinjati svoje tijelo svakodnevno i strpljivo podnositi bližnjega.. A treće je sadržano u Gospodinovim riječima: Idite za mnom, a to znači da je, da bi se išlo za Gospodinom, potrebno učiniti se siromašnim, osloboditi se svega suvišnoga, nepotrebnoga u životu. Te tri misli, tri zahtjeva dovode do četvrtoga: Tko čuva svoj život, izgubit će ga. I na kraju, kao peta poruka, upućen je poziv da se ne stidimo Krista, a često se vjernici najlakše zastide Krista, stidimo se Krista, a ne stidimo se grijeha.
Znamenitosti Požege
Nakon svete mise rektor crkve sv. Lovre, vlč. Marijan Pavelić, predstavio je sudionicima duhove obnove lijepu i vrijednu crkvu. Potom su se svi uputili zajedno s preč. Ivicom Žuljevićem, prepoštom Požeškog Kaptola Svetoga Petra, prema Katoličkoj osnovnoj školi u Požegi i Katoličkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Požegi. Sudionike obnove je dočekao i kroz škole proveo prof. Ivan Bedeničić, ravnatelj Katoličke klasične gimnazije. Na kraju su, uz stručno vodstvo, obišli dojmljiv Dijecezanski muzej u Požegi. Duhovna obnova završila je zajedničkim objedom i druženjem, nakon čega su se svi sudionici vratili u Đakovu, duhovno obogaćeni te noseći lijepe dojmove i uspomene. Željko Filajdić
