ŽUPANJA (TU) – Koordinacijski sastanak s ciljem informiranja o prikupljanju i raspodjeli pomoći te planiranju sveukupne obnove poplavljenih krajeva na području Đakovačko-osječke nadbiskupije održan je u srijedu, 28. svibnja u prostorima župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji. Koordinaciji je nazočio nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Ivica Rebić, ravnatelji svih dekanatskih Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije te župnici s poplavljenih područja: preč. Marko Mikić, dekan Drenovačkog dekanata i župnik u Posavskim Podgajcima i Rajevu Selu, vlč. Zoran Aladić, župnik u Račinovcima i vlč. Josip Semijalac, župnik u Gunji.
Tijekom radnog sastanka analiziran je dosadašnji angažman mreže Caritasa. Vlč. Rebić izvijestio je da je od 19. svibnja u skladištima Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije prikupljeno: 82 tone odjeće, 64 tone hrane, 30 kubika pitke vode, 20 tona higijenskih potrepština, velika količina lijekova, posteljine, madraca, namještaja, dječjih kolica i sijena. Na račun Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije uplaćeno je 553.995,55 HKR.
Dekanatski povjerenici pojasnili su tijek prikupljanja donacija te stanje na skladištima te su upućeni na intenzivnu koordinaciju s Nadbiskupijskim Caritasom i vođenje računa o rokovima pristiglih namirnica. Na temelju uputa Nadbiskupijskog Caritasa podržano je planirano usmjeravanje donacija uz dogovor sa župnicima u poplavljenim područjima, kao i usmjeravanje pomoći u Vrhbosansku nadbiskupiju i Republiku Srbiju. Naglasak je stavljen na promišljanje kako pomoći stanovništvu s poplavljenih područja pri njihovu povratku i osigurati im svu potrebnu infrastrukturu kako bi mogli nesmetano obnavljati svoje domove.
Stanje u župama nakon poplave
Slušajući nastojanja Caritasa i brojnih volontera dekan Drenovačkog dekanata, u kojemu se nalazi pet poplavljenih župa, župnik Rajeva Sela i Posavskih Podgajaca, preč. Marko Mikić zahvalio je na svemu prikupljenome, te je u šali rekao: „U ime mnogih mi smo prikupili svu savsku vodu, stoga je situacija teška.“ Istaknuo je kako je sada nemoguće primiti donacije u ugrožene župe, da podjela treba biti sustavna, a napose kada se ljudi budu vraćali. Župnik Mikić u utorak (27. svibnja) po je prvi puta uspio ući u župnu crkvu, u kojoj je voda dosegla 110 cm. Svojim župljanima potom je rekao „bit će dobro ako na Božić budemo slavili misu u rajevačkoj crkvi“ jer je šteta maksimalna – od podnog grijanja do paramenta. Izvijestio je da se u Posavskim Podgajcima popisuju kuće i područja koja su poplavljena, a isto će se po povratku učiniti i u Rajevu Selu.
Župnik u Račinovcima, vlč. Aladić također je jučer po prvi puta ušao u račinovačku crkvu koja je također bila poplavljena. Razina vode u crkvi bila je 40 cm, te je dosegla do podnožja oltara. Župnik je u nevjerici prenio da je zatekao sve isprevrtano, klupe pomaknute skoro metar naprijed i nabijene na oltar, stolice su bile na klupama, ispovjedaonica se napuhala, vlaga je u zidovima crkve, a boja se s pokrajnjih oltara počela ljuštiti. Ploče na podu su se podigle, namještaj u sakristiji je uništen, te će biti puno crkvenog inventara koji će se morati uništiti. U selu su se izlile septičke jame te vlada miris koji se ne može opisati, prenosi vlč. Aladić, napominjući da se u crkvi vrši dezinfekcija, pa se ništa nije smjelo iznijeti, a problem pravi i činjenica da je crkva spomenik kulture, pa i ono što bi se možda moglo odmah učiniti, nije moguće dok se ne konzultira s Ministarstvom kulture i restauratorskim uredom.
Župnik u Gunji, vlč. Semialjac naglasio je kako nastoji pružiti neposrednu pomoć ljudima koji su evakuirani. Suradnja s Caritasom je dobra, ljudima ništa ne nedostaje, a on je redovito u kontaktu s Nadbiskupijskim Caritasom i skladištima kao i centrima za prihvat ljudi. I on je naglasio da se za sada nikakve donacije ne mogu primati u Gunju jer ljudi još ne mogu u svoje kuće te da će najveća pomoć biti potrebna pri njihovu povratku. Naglašena je nužnost registracije evakuiranih u Crveni križ kako bi bili evidentirani i zbog pomoći u donacijama, i zbog beneficija pri povratku u svoje domove.
Zaključci koordinacije
Zaključke koordinacije medijskim djelatnicima predstavio je nadbiskup Hranić, mons. Svalina i vlč. Rebić, a preč. Mikić govorio je o stanju u poplavljenim župama. Nadbiskup je ponovio riječi koje su župnici poplavljenih župa uputili svojim župljanima: „Budite sigurni, ako vas svi zaborave, Crkva vas neće zaboraviti“. „Mi ćemo preko naših institucija, župa i svećenika biti uz te ljude dok se život u potpunosti ne normalizira. Prepustit ćemo onima koji su spremni pomoći da učine krupne stvari koje nas kao Crkvu nadilaze, ali možemo pomoći u puno sitnica svakodnevnoga života i to ćemo činiti“, naglasio je i na pomoći zahvalio svima koji iskazuju svoju solidarnost. Nadbiskup je rekao kako se nastoji osmisliti gdje će stanovništvo poplavljenih područja po povratku, a u tijeku obnove kuća, spavati, jesti, boraviti, te će se nastojati odgovoriti na te potrebe. Obavijestio je i kako se javljaju brojni volonteri s različitih strana, voljni doći i pomoći ljudima kada budu radili u svojim kućama. Župnici poplavljenih područja od prvoga dana su sa svojim vjernicima, predvode mise u župama gdje su smješteni evakuirani stanovnici, pohode ih i daju im potporu, a to će činiti i pri povratku u mjesto, istaknuo je. Na raspolaganju su i crkvena savjetovališta koja nude psihološku pomoć te će i oni izići na teren i organizirati susrete za ljude koji su pogođeni nepogodama. „Pratiti ćemo ljude u svaku župnu zajednicu, ako treba i u svaku ulicu, i ondje organizirati adekvatnu pomoć za njih“, naglasio je nadbiskup.
„Pitamo se kako osigurati sredstva da se ljudima pomogne u obnovi te smatramo da je važna koordinacija s državnim institucijama. Promišljamo koje ćemo područje moći preuzeti, prihvatiti i odraditi. Ne možemo sve, ali jedan dio možemo i to ćemo učiniti“, poručio je mons. Svalina. HC je do sada prikupio oko 3 milijuna kn, a novac će nakon povratka mještana i usklađivanja s nadležnim tijelima RH biti raspoređen po radovima koji će se poduzimati, a u što će se HC uključiti. „Vidjet ćemo što će država učiniti, najavljena je obnova kuća, a mi ćemo se u dogovoru s njima uključiti. Hoće li to biti nabava namještaja, bijele tehnike ili nešto drugo vidjet ćemo kada za to dođe vrijeme“, potvrdio je i vlč. Rebić naglašavajući da su prioritet Caritasa socijalno ugrožene obitelji. Donacije se i dalje prikupljaju, a skladišta su otvorena za pomoć namijenjenu poplavljenim područjima Đakovačko-osječke nadbiskupije, ali i BIH te Republike Srbije. M. Kuveždanin
