ZAGREB (TU) – Povodom Dana života koji se ove godine obilježava 3. veljače predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić predstavio je prigodnu poruku u petak, 25. siječnja u prostorima HBK u Zagrebu tijekom konferencije za novinare.
U poruci naslovljenoj “Savjest u svjetlu zakona ljubavi” biskup Uzinić je istaknuo kako čovjekovu savjest sve više pritišću pravni propisi. Predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj poručio je kako je namjerno prekidanje ljudskog života uvijek moralno zlo, kada se radi o abortusu i eutanaziji.
“Slušajući glas savjesti pozivamo sve da nam se pridruže u protivljenju donošenja zakona koji bi ozakonili namjerno prekidanje života nerođene djece, tih najnevinijih i najnezaštićenijih članova ljudske obitelji, jednako kao i onih koji bi ozakonili namjerno prekidanje života nemoćnih, bolesnih i starih članova našega društva. No, svjesni smo da nije dovoljno samo se usprotiviti nego je potrebno, pojedinačno i zajedno, učiniti sve što je u našoj moći, počevši od ustrajne molitve i svjedočanstva života, u cilju promjene društvene svijesti kako bi se stvorili zakonski i svi drugi preduvjeti za zaštitu ljudskog života u svim njegovim fazama od začeća do naravne smrti. To će biti naš doprinos čovječnijem i pravednijem društvu”, istaknuo je biskup Uzinić.
Na konferenciji su bili predstavljeni naglasci i zaključci kolokvija o savjesti i kulturi života održanog u petak, 25. siječnja, koje organizira isto Vijeće HBK na kojem su sudjelovale prof. dr. sc. Suzana Vuletić, s katedre moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, s katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Mirjana Radan, ginekologinja, porodničarka, bioetičarka te prof. dr. sc. Jasenka Markeljević, s katedre interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Glavni naglasak izlaganja „Savjest kao Božji dar u kontekstu kulture života“ prof. dr. sc. Suzane Vuletić, s katedre moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, bio je istaknuti da savjest igra veliku ulogu u moralnom održavanju našeg života pa tako i u bioetičkom i kliničkom kontekstu.
“Ljudi osluškuju svoju savjest, odgajaju je i slijede u svom svakodnevnom životnom, osobnom pa tako i u profesionalnom životu. No, biti savjestan u darovanoj slobodi djelovanja i moralne odgovornosti opredjeljenja za ispravno postupanje u konformističkom društvu, u kojemu prevladavaju pluralistička etička uvjerenja, izlaže nas često pred mnoštvo egzistencijalnih borbi u ustrajnosti svoga savjesnog postupanja. Jedno od najdramatičnijih odraza svakako se primjećuje i u biomedicinskom kontekstu liječničkog djelovanja”, istaknula je.
Kako je rekla, crkveno nas učiteljstvo poziva, a međunarodna legislativa ovlašćuje da u svem našem djelovanju, a posebno onim povezanim s dostojanstvom čovjeka, zahtjeva jak moralni impuls kako bi se ostvarila istinska dobrobit čovjeka nad opasnostima koje mu prijete nekontroliranim biomedicinskim napretkom i često liberalnim zakonitostima.
“To se može ostvariti jedino njegovom trajnom zaštitom, poštovanjem i nepovredivošću kroz sve razvojne životne stadije, a napose na svim jednim udruženim područjima djelovanja društva, prava, kulture i same medicinski etike i kodeksa i deontologije”, poručila je prof. dr. sc. Suzana Vuletić.
Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac koja je održala predavanje „Savjest između zakonitoga i moralnog“ istaknula je kako živimo u pluralističkom društvu u kojemu se trebamo zalagati za moralne zakone i političku odgovornost zakonodavne vlasti, za propise koje donosi.
“Sloboda savjesti predstavlja ljudsko pravo, a emanacija toga prava je pravo na priziv savjesti koje je korekcija zakona koji su etički dvojbeni. Država koja počiva na demokraciji, vladavini prava i načelu zaštite ljudskog prava svakog pojedinca mora omogućiti učinkovitu zaštitu prava na priziv savjesti kao korektiva odstupanja od zakona koji su etički sporni, odnosno nisu u cijelosti kao takvi moralno prihvaćeni od društvene zajednice”, naglasila je prof. dr. sc. Korać Graovac.
Na kolokviju je govorila i dr. sc. Mirjana Radan, ginekologinja, porodničarka, bioetičarka koja je održala predavanje pod nazivom “Pobačaj – drama savjesti suvremenog čovjeka”. Radan je naglasila kako drama savjesti zbog namjerno učinjenog pobačaja udara na sve ljude, na majke i očeve, obitelji, znanstvenike, zakonodavce, prosvjetne i medijske djelatnike.
“Ljudski život započinje začećem. To je znanstvena činjenica. Spajanjem jedne muške i ženske spolne stanice nastaje zigota. Zigota je jedna oplođena jajna stanica. Zigota ima sve: ima plan, kod i program razvoja čovjeka. Ako čovjek nije čovjek na razini samo jedne stanice neće to nikad biti pa niti u trenutku svoje smrti kad će imati trilijune stanica. Pitanje pobačaja je pitanje prvenstveno zaštite majke, obitelji i društva”, poručila je dr. sc. Radan.
Predavanje naslovljeno “Priziv savjesti zdravstvenih djelatnika kao civilizacijska tekovina” održala je prof. dr. sc. Jasenka Markeljević, s katedre interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kako je rekla, poruka njezinog izlaganja je bila ta da se mora osvijestiti današnje stanje stvari kada smo u današnjoj civilizaciji suočeni s radikalizacijom poimanja vrijednosti ljudskog života u kontekstu nadolazećeg transhumanizma koji želi promijeniti ljudsku bit i koji nas udaljava od vlastite biti.
“Treba osvijestiti da je priziv savjest neotuđivo ljudsko pravo koje je zajamčeno našim Ustavom, ali i raznim međunarodnim konvencijama i rezolacijama te se nalazi u povelji Europske unije koja nas također obvezuje. Problem je što se to pravo želi selekcionirati. Važno je da mi kao znanstveni djelatnici budemo pozvani na čuvanje tog prava koje je zajamčeno polaganjem Hipokratove zakletve koja se temelji na etičkim smjernicama prije dvije tisuće godina”, poručile je prof. dr. sc. Markeljević. IKA
