ZAGREB (IKA/TU) – Posljednjega dana 56. Plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije, u četvrtak 12. travnja u sjedištu HBK održana je konferencija za novinare na kojoj su o tijeku zasjedanja izvijestili đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.
Nadbiskup Hranić koji je i predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK i novu evangelizaciju govorio je o usvojenom dokumentu “Da vaša radost bude potpuna”. Naglasio je kako se na tom dokumentu radilo tri godine, te je nakon javne rasprave i usvojen. Dokument u prvi plan stavlja župnu katehezu i to u njezinu izvornom značenju i razumijevanju. “Ovaj dokument je smjerodavnoga i normativnoga karaktera. Riječ o dokumentu o sveukupnoj katehezi, te on zahvaća sve vidove njezina ostvarenja u uskom suglasju sa svim područjima pastoralnoga djelovanja. U određenom smislu se može reći da je to prvi dokument nakon demokratskih promjena 90.-ih godina prošloga stoljeća koji na specifičan način zaokružuje katehetsko područje crkvenoga djelovanja u sklopu cjelovitoga evangelizacijskoga rada i procesa. Dokument promišlja nad promjenama koje su se dogodile kad je u pitanju obiteljski odgoj u vjeri, obrađuje doprinos vjeronauka u školi i promišlja nad vjerskim odgojem u predškolskim ustanovama, te obrađuje katehezu u župnoj zajednici. Istodobno dodatno snaži postupni rast svijesti da je kateheza jedna od prvotnih zadaća čitave župne zajednice.” Podsjetio je kako su u pripremi u promišljanju na poziv HBK sudjelovali svi sudionici u evangelizacijskom i katehetskom poslanju. Temeljem toga, prijedlog dokumenta bio je poslan u župne zajednice svim zainteresiranim vjernicima na raspravu. Time su biskupi pokazali da je “zajedništvo u poslanju Crkve temeljna odlika naših crkvenih zajednica, te da je od presudne važnosti suodgovornost svih čimbenika u evangelizacijsko-katehetskom poslanju” rekao je nadbiskup Hranić, te kratko predstavio sam dokument.
Nadbiskup Barišić predstavio je Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se s geslom “Obitelj – izvor života i radosti” održati u Splitu i Solinu 15. i 16. rujna ove godine. Prvi susret održan je 2011. godine u Zagrebu za pohoda pape Benedikta XVI., drugi je održan 2014. na Trsatu. Nadbiskup je izrazio nadu da će nakon susreta ostati trajni tragovi. Susret se organizira uz veliku potporu obaju gradova i županije. To je pojasnio riječima: “Mi smo kao Crkva mogli sami organizirati ovaj susret, ali sam smatrao da nitko nema pravo monopola na obitelj. Obitelj nam je zajednička svima”. U nastavku je nadbiskup Barišić protumačio logo susreta. “Majka i otac u svom zajedništvu tijela i duha podižu ruke prema nebu s povjerenjem u Onoga koji je začetnik svakog očinstva i majčinstva, a njihovo tijelo stvara oblik srca. Iz tog zajedništva, njihove ljubavi rađaju se djeca koja su usmjerena prema svojem ocu i majci, koji su i pedagog i psiholog, i odgojitelj, uzor i primjer. Zelena boja označava jedinstven kutak na tom svetom povijesnom tlu, a ujedno zelena boja je i simbol nade, dok plava boja simbolizira naš sveti Jordan, rijeku Jadro, tu su nam sveti korijeni. U pozadini nalaze se konture nove bazilike koja se gradi u Solinu”. Nadbiskup Barišić je ukazao na suodnos crkve i obitelji “Crkva je obitelj, a obitelj je Crkva u malom”.
Nadalje je istaknuo kako je za ovaj susret izrađen niz kateheza koje se provode u župama. Podsjetio je i na simbol nacionalnoga susreta obitelji koja je blagoslovljena u Zagrebu, a čuva se u Mariji Bistrici. Na Svijećnicu ove godine svijeća je prenesena u splitsku prvostolnicu, a kao priprava u župama Splitsko-makarske nadbiskupije svake nedjelje se pale svijeće sa logom samoga susreta. Sama svijeća nacionalnog susreta 7. rujna bit će prenesena u Vepric, a potom na samu svetkovinu Male Gospe u Solin gdje će ostati do središnjeg dijela susreta 16. rujna. Također je predstavio i program koji će se u Splitu održati u tjednu prije susreta a obuhvatit će duhovne i kulturne sadržaje uključujući i veliki koncert na Rivi.
Na središnjem slavlju Nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji sudjelovat će svi biskupi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a dolazak je najavio i biskup Željeznog. Na području Splitsko-makarske nadbiskupije provodi se anketiranje, kako bi se vidjelo koje su mogućnosti smještaja obitelji koje će pristići iz drugih (nad)biskupija i iseljeništva, što će zasigurno dati doprinos i povezivanju unutar naše Crkve i naroda.
Odgovarajući na pitanja novinara vezanih uz dokument “Da vaša radost bude potpuna” nadbiskup Hranić je istaknuo radost radi odaziva u raspravi, premda je izrekao i žaljenje, jer je osobno očekivao veći angažman naših katoličkih učilišta. Odgovarajući pak na pitanje o pripremama za pohod “Ad limina apostolorum” podsjetio je kako su hrvatski biskupi bili na pohodu 2006. godine. U izradi su izvješća koja se u takvim prigodama pripremaju i koja su prilično opsežna, a na ovom zasjedanju se razgovaralo koja su prioritetne kongregacije i druga tijela Svete Stolice u koje bi išli svi biskupi, a u koje po skupinama.
Pitanje je bilo postavljeno i o prosvjednom skupu protiv ratifikacije Istanbulske konvencije koji se održava u Splitu. Nadbiskup Barišić naglasio je da taj skup ne organizira Crkva u smislu hijerarhije, već građani, vjernici. “To je pravo svih u demokratskom društvu, da se mogu organizirati, posvjedočiti svoja uvjerenja, ne vrijeđati drugoga. Bio bih ponosan na taj skup, ako se održi u toleranciji, dostojanstveno”. Osvrćući se na izjavu koju su biskupi uputili prvoga dana zasjedanja, nadbiskup Barišić je rekao kako je ona jednoglasno donesena. “Ne znam koji će biti njezin učinak, ali morali smo to učiniti. Mi govorimo zato što vjerujemo u Boga i to je izraz vjere. Ako bi drugačije govorili, to bi bio znak da smo izdali svoje poslanje. Ne znam hoće li ona pridonijeti zajedništvu u razumijevanju da se malo razmisli. No, to je znak dobronamjernosti s naše strane”. Pojašnjavajući samu namjeru, nadbiskup Barišić je rekao “oni koji glasuju ‘za’ ili ‘protiv’ glasuju prema svojoj savjesti. I Crkva mora poštivati savjest svakog čovjeka, ali kad se kaže ‘ja glasujem po savjesti’, što to znači? Ima li formirana i deformirana savjest koja je produkt mentaliteta. Postoji kršćanska savjest koja bi trebala biti formirana prema evanđelju i katoličkom nauku. Ne znam jesmo li utrošili dovoljno truda i napora da kao kršćani upoznamo svoju vjeru i onda po savjesti djelujemo. Što znači biti kršćanin? Ima mnogih koji kažu ‘ja sam kršćanin’ a Gospodin ga ne bi prepoznao, a ima i onih koji kažu ‘ja nisam’ a možda ga Gospodin prepozna kao bližega i kao kršćanina.”
I nadbiskup Hranić je istaknuo da je važno da se na prosvjedima koje organizira civilno društvo na dostojanstven način izražavaju vjernički stavovi, da dolazi do izražaja vjera koja je oblikovala savjest pojedinih ljudi. “Podržavamo da u demokratskom društvu svatko ima mogućnost izraziti svoj stav i da se nikoga ne omalovažava” rekao je nadbiskup Hranić, te posebno upozorio na činjenicu kako se vjernike i one koji su protivnici ratifikacije Istanbulske konvencije etiketira od najviših do najnižih razina.
Nadbiskupi su još jednom naglasili kako je Crkva protiv nasilja. “Naši zakoni i propisi trebali bi biti daleko jači i primjerni u svijetu. Da mi to ne možemo sami, netko nam drugi treba, neki ‘šaptači’. Nije ovdje pitanje nasilja, nego nečega drugoga što se otvara”, rekao je nadbiskup Barišić, a nadbiskup Hranić je dodao: “Zar bi netko mogao pomisliti da bi Crkva koja propovijeda univerzalni zakon, kao što je evanđeoska ljubav mogla zagovarati i podržavati nasilje nad ženama? Zasigurno postoji više načina i više mogućnosti kako ćemo žene zaštiti od nasilja i prevenirati obiteljsko nasilje. Pozvao bi narodne zastupnike u Hrvatskome saboru da sve ono što o nasilju nad ženama i o prevenciji obiteljskoga nasija donosi Istanbulska konvencija ugrade u hrvatske zakone. Želio bih još više: hajdemo promicati dostojanstvo žene, važnost žene, doprinos koji samo žena može dati zbog njezine posebnosti i njezinih darova koji su po otajstvu stvaranja samo dani ženi. Je li jedini način Istanbulska konvencija?”, zapitao se nadbiskup Hranić.
Također je naglašeno kako se svi relevantni dokumenti i izjave hrvatskih biskupa o temi koja se tiče Istanbulske konvencije mogu naći na službenim stranicama HBK www.hbk.hr.
Na kraju je postavljeno pitanje oko pokretanja postupka protiv jednog klerika na području Splitsko-makarske nadbiskupije. “To je bolno pitanje. Moramo izraziti svoje suosjećanje i bol sa potencijalnim žrtvama. Zašto kažem s potencijalnim? Mi smo u fazi istrage, ta istraga je na dvostrukoj razini. Kad sam bio upoznat odmah sam reagirao, jer ovdje moramo biti na nultoj točci tolerancije. Ne znam hoće li stvari ići u smislu potvrde ili odbijanja moje sumnje, ali ja kao nadbiskup moram reagirati i na svaki znak i sumnje. Javnost će biti informirana”, rekao je nadbiskup Barišić.
