ZAGREB (IKA) – Posljednjega dana 55. plenarnog zasjedanja sabora Hrvatske biskupske konferencije u sjedištu HBK-a u Zagrebu održana je konferencija za novinare.
Član Stalnoga vijeća HBK i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić naglasio je kako su razmatrajući pastoralno-evangelizacijsko djelovanje i poslanje Crkve, biskupi na zasjedanju posebnu pozornost posvetili trima temama.
Prva je dokument HBK u izradi „Da vaša radost bude potpuna. Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima”. Pojasnio je kako bi to trebao biti osnovni element za pastoralno-evangelizacijsko postupanje Crkve u okolnostima nakon 25 godina vjeronauka u hrvatskim školama. Dokument na osobit način promišlja o župnoj katehezi, a ona ne obuhvaća samo djecu i mlade, nego i rad s odraslim vjernicima. Nadbiskup Hranić podsjetio je kako je prijedlog dokumenta bio upućen na raspravu. „Poslužili smo se sinodalnošću, tj. konzultiranjem sa širokim slojevima Crkve, pa smo prijedlog poslali župnicima, vjeroučiteljima, članovima župnih vijeća da i oni iščitavaju dokument i da pridonesu zrelosti promišljanja kako bi taj dokument mogao što više utjecati, te biti što više prihvaćen”, rekao je nadbiskup i izrazio nadu da će na proljetnom zasjedanju HBK dokument biti prihvaćen.
Raspravljalo se i o katehetsko-pastoralnim kolokvijima za svećenike koji se organiziraju već sedam godina. Na temelju dosadašnjih iskustava, zaključeno je da se nastavi s organiziranjem istih, te je odlučeno da se sljedeći održi 6. i 7. ožujka 2018. s temom „Svećenik i nedjelja”. Nadbiskup Hranić naglasio je kako su biskupi upoznati sa smjernicama i uputama Ministarstva znanosti i obrazovanja vezanim uz provedbu cjelovite kurikularne reforme, odnosno posebno što se očekuje od stručne radne skupine za katolički vjeronauk i kako bi trebalo dovršiti rad na planu i programu katoličkoga vjeronauka. Podsjetio je kako je biskupima stalo do vjeronauka u školi, ali i uopće do kvalitete odgoja i obrazovanja u RH. „Zato se kao biskupi osjećamo pozvanima, znajući da će veliki dio predmeta u fazi koja slijedi biti podvrgnut ne samo recenzijama unutar znanstvenih i stručnih krugova u RH, već će biti propitivan i u međunarodnim recenzijama, očekivati od MZO izbor stručnih i znanstvenih radnika koji će raditi na dovršenju toga procesa. Posebno nam se čini važnim istaknuti važnost hrvatskoga jezika i književnosti, povijesti i drugih predmeta koji štite i razvijaju sve postignuto dobro u povijesti, kako davnoj, tako i u novijoj. Stalo nam je da hrvatski odgojno-obrazovni sustav poštuje tradiciju i vrijednosti našega naroda, i da doista bude nacionalni, hrvatski sustav odgoja i obrazovanja koji će znati odgajati mlade da znaju poštovati vlastiti identitet, povijest i kulturu”.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak istaknuo je kako je ove godine bio naglasak na novoj inicijativi pape Franje, a to je 1. svjetski dan siromaštva, koji će se obilježiti 19. studenoga. Biskup Mrzljak citirao je dijelove iz Papine poruke, te je rekao kako je dogovoreno da svaki biskup unutar svoje biskupije nastoji potaknuti župnike i sve ljude dobre volje na obilježavanje toga dana.
Nadalje, biskup Mrzljak novinare je upoznao sa zajedničkim Hrvatsko-slovenskim hodočašćem koje se održava u subotu 14. listopada u cistercitskoj opatiji u Stični. Kratko je podsjetio kako se prvi susret održao 2003. godine u Mariji Bistrici, potom je slijedio susret u Brezju, na Trsatu, na Ptujskoj Gori, i u Ludbregu. Na susretu će sudjelovati oko 2000 hrvatskih vjernika. Povod susretu je i 100. obljetnica ukazanja BDM u Fatimi, pa će na susretu sudjelovati i izaslanstvo iz Fatime. „Kao katolici želimo zajedno moliti i da se i svi eventualni problemi i poteškoće koje nastaju rješavaju na miran i kršćanski način. Jednostavno rečeno: toga dana želimo biti zajedno u molitvi”, rekao je biskup Mrzljak. Na kraju je spomenuo i pastoral Roma, te je najavio skup koji će se održati u Varaždinu s temom „Uloga vjeroučitelja u pastoralu Roma”, jer je želja Romima približiti Evanđelje.
Predsjednik Vijeća za katolički odgoj i obrazovanje požeški biskup Antun Škvorčević izrazio je radost što veliki broj roditelja želi djecu upisati u katoličke škole, ali ne zato „jer je katolički za njih neki ideološki predznak, nego što je katoličko vrijednosni predznak”. Na zasjedanju se raspravljalo o dokumentu Odredbe HBK o katoličkim osnovnim i srednjim školama koji je oblikovan 2013., ali je po odluci hrvatskih biskupa dan ad experimentum na tri godine, a onda je produženo do daljnjega, jer postoje razlozi formalne i sadržajne naravi. Ovi potonji povezani su s raspravom o kurikularnoj reformi Novinare je izvijestio i o stanju katoličkih škola u Hrvatskoj u kojoj djeluje deset osnovnih, te dvanaest srednjih škola. IKA/foto: laudato.hr
