SLAVONSKI BROD (TU) – Katolička Crkva u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća bila je tema predavanja dr. Miroslava Akmadže, održanog u utorak 14. lipnja u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu. Time je i zaključen prvi dio ciklusa najavljenih javnih predavanja kojima brodska Podružnica Instituta za povijest obilježava 20. obljetnicu postojanja.
U uvodnoj riječi dr. Dinko Župan je rekao kako se dr. Akmadža, znanstveni savjetnik i voditelj projekta “Demokratski pokret, velikosrpska agresija i Domovinski rat u Istočnoj Hrvatskoj” u Institutu za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, u svojim znanstvenim istraživanjima već duže bavi izučavanjem povijesti Katoličke Crkve u Hrvatskoj 20. stoljeća, što je ne samo tema njegova magistarskog i diplomskog rada, nego i deset knjiga kojima je autor te većeg broja znanstvenih radova koje je objavio u knjigama i časopisima, a usto je i član Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije, što dovoljno govori o njegovoj upućenosti u temu.
„Još od srednjega vijeka Crkva je u hrvatskoj povijesti imala važnu ulogu, što povjesničari nikada nisu osporavali. Jednako je tako važnu ulogu imala i u turbulentnom 20. stoljeću, iako se o tome manje govori“, rekao je dr. Akmadža. U uvodu je govorio o odnosu Crkve i politike u Hrvatskoj u razdoblju između dva svjetska rada (kraljevina Jugoslavija), ali najviše o još uvijek bolnom i često nedovoljno rasvijetljenom ili široj javnosti poznatom razdoblju Drugog svjetskog rata i poraća.
„Najčešće je istinita tvrdnja da je Crkva čuvar hrvatskog nacionalnog identiteta, premda je to često činila nesvjesno, kroz obrazovanje i vjeru, uz izuzetak Istre, gdje su svećenici i tijekom rata, a posebno poslije njega očuvali ne samo nacionalno biće nego i pridonijeli konačnom pripajanju Istre Hrvatskoj„ kazao je. Uvriježeno je mišljenje o kontroverznoj ulozi Crkve tijekom Drugog svjetskog rata, posebno u vezi kardinala Stepinca, ali kad se pogledaju dokumenti i stvarno stanje, kontroverzi zapravo nema, što danas potvrđuje i većina mlađih povjesničara u Srbiji. Nije sporno da je većina svećenika (kao i većina građana) željela i radovala se samostalnoj hrvatskoj državi, ali kada se ustaški režim počeo kompromitirati dio svećenstva i crkvenoga vodstva ne samo da nije šutio nego mu se i odupirao.
Na predavanju je bilo riječi i o stradanju katoličkih svećenika i Crkve poslije Drugog svjetskog rata, o zahlađenju i prekidu diplomatskih odnosa komunističke Jugoslavije s Vatikanom, sve do normalizacije odnosa i Domovinskoga rata koji predavač smatra najsvjetlijim razdobljem Katoličke Crkve u Hrvatskoj. Predavanju je nazočio i nadbiskup u miru mons. Marin Srakić. B. Lukačević
