OSIJEK (TU) – Katehetska proljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama na temu „Tko je čovjek za tebe? Neodgovorena pitanja umjetne inteligencije“ koja se tijekom dva dana održava u pastoralnim prostorima Nadbiskupskog vikarijata u Osijeku; prvoga dana – u ponedjeljak, 30. ožujka 2026., nastavljena je predavanjima i pedagoškim radionicama.
Novi pristupi odgojno-obrazovnih djelatnika
U prvom predavanju „Umjetna inteligencija i čovjek: produktivnost bez muke? Nadilaženje krize povjerenja i komunikacije“ prof. dr. sc. Igora Kanižaj istaknuo je kako se u posljednjih nekoliko godina značajno povećala izloženost djece, mladih, ali i učitelja i nastavnika, sadržaju koji proizvodi umjetna inteligencija. Podaci iz nacionalnog reprezentativnog istraživanja EU Kids Online (2025) pokazuju kako samo u Hrvatskoj čak 42,5 % djece i 
mladih, u dobi od 10-16, koristi alate umjetne inteligencije za rješavanje školskih zadaća ili eseja za školu. Lako i brzo korištenje ovih alata otvara brojna pitanja i za djelatnike u osnovnim i srednjim školama. Sve je više primjera u kojima se učenici vrlo lako upuštaju u razgovore s alatima umjetne inteligencije ili npr. chatbotovima povjeravajući im detalje iz intimnog života, ali i obiteljske prilike i svoje osjećaje. Sve više mladih upravo preko ovih alata traže i savjete o mentalnom zdravlju, dok u isto vrijeme sve teže ostvaraju komunikaciju u svojoj obitelji, ali i u školi, uputio je predavač prisutne vjeroučitelje. Kriza povjerenja i komunikacije traži posve nove pristupe i stavlja u središte procesa odgojno-obrazovne djelatnike, naglasio je prof. Kanižaj te opisao ključne izazove kojima su izloženi mladi dok koriste alate umjetne inteligencije, iznio načine posredovanja vjeroučitelja i naveo smjernice za poticanje povjerenja i komunikacije u odgojno-obrazovnom sustavu.
Ljubav prepoznaje i potvrđuje vrijednost osobe
Izv. prof. dr. sc. Josip Bošnjaković govorio je o „Emocionalnoj inteligenciji kao putu prema čovječnosti u digitalnom svijetu“ te već u uvodu istaknuo da „iako tehnologija donosi mnoge prednosti, ona ne može zamijeniti ono što je temeljno ljudsko: radost susreta u odnosu dviju živih osoba, sposobnost suosjećanja, empatije i milosrđa. Upravo zato emocionalna inteligencija postaje ključni put očuvanja čovječnosti u digitalnom svijetu“. Oslonio se zatim na biblijske 
susrete Isusa sa Samarijankom te susreta uskrslog Krista s dvojicom učenika na putu u Emaus i naglasio kako oni pokazuju da istinska promjena započinje u susretu koji prepoznaje drugoga u njegovoj dubini i potrebi. „U tim evanđeoskim susretima vidimo primjer istinske emocionalne inteligencije: sposobnost slušanja, razumijevanja i prepoznavanja unutarnjeg stanja druge osobe“, uputio je i nastavio: „U digitalnom svijetu umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali ona ostaje prije svega respondent, a ne inicijator odnosa. Ona može odgovoriti na postavljeno pitanje, ali ne može spontano prepoznati nečiju bol ili potrebu. Ljubav, naprotiv, ima inicijativu. Kada netko izgubi voljenu osobu, osjeća nutarnji poticaj da izrazi sućut, da se približi i podijeli bol. Takav čin proizlazi iz duboke ljudske sposobnosti suosjećanja koju tehnologija ne može zamijeniti.“ Prof. dr. Bošnjaković istaknuo je zatim da je „ljubav ona koja prepoznaje i potvrđuje vrijednost osobe“ te je uputio na misao Viktora Frankla koji ističe da ljubav vidi u drugoj osobi više od onoga što ona trenutačno jest. Ljubav prepoznaje njezin potencijal, njezinu budućnost i njezinu duboku vrijednost. Upravo ta sposobnost nadilazi svaku tehnologiju jer proizlazi iz ljudskog srca i slobode.
Graditi odnose u duhu evanđelja
Uslijedile su pedagoške radionice u prostorima OŠ „Vladimira Becića“. Prva „Odgoj za srce koje osjeća i ljubi. Emocionalna inteligencija u svjetlu kršćanskih vrijednosti“ koju su vodile Vesna Hodak, dipl. kateheta i izvrsna savjetnica; Andrijana Petrović, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju; Marina Živić, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju, Sanja Kopunović Legetin, dipl. teolog i mentorica u zvanju i 
Jelena Sremac Glibušić, mag. theol. Tijekom radionice istaknuto je kako je emocionalna inteligencija sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim osjećajima te osjećajima drugih, a u kontekstu vjeroučitelja povezuje se s kršćanskim idealom srca koje je sposobno suosjećati, praštati i graditi odnose u istini i ljubavi te pomaže komunicirati jasno, mirno i bez optuživanja te graditi odnose u duhu evanđelja. 
Polazeći od Kurikuluma Katoličkog vjeronauka i navedenih odgojno obrazovnih ishoda i kompetencija, tijekom radionice promišljalo se o važnosti emocionalne inteligencije u vjeronaučnom radu jer vjeroučitelj ne susreće samo znatiželjne poglede djece – susreće cijelu, često krhku unutarnju dinamiku svakog vjeroučenika. Vjeroučitelj koji razumije sebe i svoje reakcije, spremniji je susresti i djetetovu nutrinu, 
a kada se emocionalna inteligencija spoji s evanđeoskim vrijednostima, nastaje prostor odgoja koji ne oblikuje samo ponašanje, nego i identitet. Srce koje zna što osjeća, razumije što treba i poštuje potrebe drugih, postaje srce koje može istinski ljubiti. A odgoj koji vodi k takvome srcu – odgoj je koji ostavlja trag, istaknuto je vjeroučiteljima.
Niz alata za korištenje i prepoznavanje korištenja umjetne inteligencije
Druga radionica nosila je naslov „Vjeroučitelj i algoritmi. Mogućnost primjene umjetne inteligencije u nastavi vjeronauka“, a voditelji su bili: Tihana Petković, dipl. teol. i savjetnica u zvanju; Ivana Dujić, dipl. kateheta i savjetnica u zvanju; Slavka Đukić, dipl. teolog i mentorica u zvanju, Matko Ujvary Cseh, dipl. theol. i Marija Hubak, mag. theol. Radionica je vjeroučiteljima pružila uvid u mogućnosti i odgovornu 
primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju. Naglašeno je da, uz poštovanje etike korištenja – čuvanje dostojanstva osobe, istine i odgovornosti, umjetna inteligencija može biti vrijedan alat u pripremi i izvedbi nastave – s naglaskom da učitelj ostaje ključan – on daje teološki okvir, moralno vodstvo i tumačenje sadržaja. Vjeroučitelji su upoznati s nizom alata korisnih za vjeronaučnu nastavu – kao što su 
Notebook LM, Microsoft Copilot, Canva AI, Brisk Teaching te Suno. I sami su imali priliku isprobati neke od alata, izraditi sadržaje za nastavu te podijeliti svoja zapažanja o njihovoj primjeni. Alati su odabrani tako da pripadaju skupini obrazovnih alata usmjerenih na podršku učiteljima, a pritom su besplatno dostupni ili, ako nisu u potpunosti besplatni, njihove besplatne verzije nude dovoljno mogućnosti koje vjeroučitelji mogu učinkovito koristiti u svom radu. 
Vjeroučitelji su upoznati i s alatima koji im mogu pomoći u prepoznavanju učeničkih radova generiranih umjetnom inteligencijom te kako navesti i označiti korištenje alata umjetne inteligencije u vlastitim prezentacijama i metodičkim pripremama, čime se potiče transparentnost i odgovorna primjena umjetne inteligencije.
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
