SPLIT (TU) – U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje, u Splitu je u četvrtak, 23. kolovoza s radom započela ovogodišnja Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama. U prostorijama splitskog Nadbiskupijskog sjemeništa okupilo se oko 360 sudionika kako bi tijekom dva radna dana aktivno sudjelovalo u četiri tematska predavanja i tri pedagoške radionice pod okvirnom temom „Staro vino u nove mješine? Vjeronauk u školi i kateheza u župi pred novim izazovima”.
Važnost suodnosa školskog vjeronauka i župne kateheze u trenutku izlaska dva važna dokumenta
Nakon uvodne molitve kojeg su osmislili i predmolili supružnici Šime i Ana Zupčić iz Dubrovačke biskupije, skup je započeo pozdravnim govorom organizatora i domaćina mr. sc. Josipa Periša, voditelja Povjerenstva Katehetske škole i predstojnika Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Podsjetivši na 19 godina dugu tradiciju održavanja Katehetske ljetne škole u Splitu, predstojnik Periš je istaknuo važnost suodnosa školskog vjeronauka i župne kateheze u trenutku izlaska dva važna dokumenta: Cjelovite kurikularne reforme, s čijom se eksperimentalnom provedbom kreće od ove školske godine, te najnovijeg dokumenta HBK „Da vaša radost bude potpuna. Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima”. Ističući važnost evangelizacijskog i misionarskog poslanja vjeroučitelja, predstojnik Periš iste je potaknuo na hrabro prihvaćanje novih izazova i promjena pred kojima se nalazi hrvatski odgojno-obrazovni sustav.
U ime domaćina prisutnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je ovaj skup nazvao svojevrsnom intonacijom za sve vjeroučitelje, učenike i roditelje na početku nove školske i vjeronaučne godine. Sam naziv ovogodišnje Škole nadbiskup je povezao s dinamikom vjeroučiteljskog poslanja koje radost Evanđelja uvijek čini novom i svježom materijom za formiranje budućnosti našeg društva. Sve okupljene još je jednom pozvao na zajedničko sudjelovanje na Trećem susretu hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu.
U ime organizatora skupa okupljene je pozdravila i Jadranka Žarković Pečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje. Također je naglasila važnost izlaska dokumenata vezanih uz školski vjeronauk, napominjući kako će vjeroučiteljima kao svjedocima prenošenja životnog znanja i temeljnih ljudskih vrednota u savladavanju novih izazova, Agencija pružiti svu potrebnu stručnu pomoć.
U ime Hrvatske biskupske konferencije nazočnima se obratio đakovačko-osječki nadbiskup i predstojnik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju Đuro Hranić. Dvije strane vjeroučiteljskog poslanja nadbiskup je povezao s naslovom Škole kroz poziv na trajno obraćenje i promišljanje istine Evanđelja u uvijek novim kontekstima i situacijama.
„Katolički vjeronauk u školi: novi kurikulum s trajnim vrijednostima”
Nakon kratkog uvoda prof. dr. Ivice Pažina, predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda HBK, u radni dio Škole, uslijedilo je prvo tematsko predavanje kojeg je pod naslovom „Katolički vjeronauk u školi: novi kurikulum s trajnim vrijednostima” održao prof. dr. sc. Ante Pavlović, predstojnik katedre za liturgiku i nastavnik religijske pedagogije i katehetike na KBF-u u Sarajevu, ujedno i predsjednik Komisije NKU za izradu vjeronaučnih programa i udžbenika za osnovne i srednje škole.
Svoje predavanje prof. Pavlović temeljio je na trima ključnim točkama: teorijskom okviru i strukturi kurikularnog sustava, kritičkom propitivanju strukturnih sastavnica postojećeg kurikula te prikazu okvirne strukture novog kurikula katoličkog vjeronauka. Kurikularni sustav Pavlović je opisao kroz njegove osnovne sastavnice, s naglaskom na planu i programu katoličkog vjeronauka. Nakon kraćeg prikaza crkveno-teoloških i religijsko-pedagoških utjecaja na kontinuirani razvoj školskog vjeronauka unazad 30 godina, Pavlović se osvrnuo i na osnovna teološka, antropološka, religijsko-pedagoška i didaktičko-metodička obilježja školskog vjeronauka kroz njegovu situacijsku analizu, potrebe učenika te odgojno-obrazovnu svrhu i ciljeve. Također je spomenuo nastavne odgojno-obrazovne sadržaje kroz načela njihovog programiranja, nastavne strategije, organizaciju poučavanja te vrednovanje procesa učenja i učeničkih postignuća. Izdvajajući i tematizirajući neka obilježja novog vjeronaučnog kurikula Pavlović je stavio naglasak na koncepciju suvremene škole po mjeri učenika i metodologiju utemeljenu na ishodima učenja. Zaključak predavanja odnosio se na usporedbu dosadašnjeg i novog kurikula katoličkog vjeronauka, s naglaskom kako će se na sva nova otvorena pitanja iz područja metodologije moći odgovoriti tek iza provedene vjeroučiteljske prakse.
„Kompetencijski usmjerena nastava kao temelj rada s učenicima”
Nakon aktivne rasprave po zadanoj temi uslijedilo je i drugo predavanje koje je pod nazivom „Kompetencijski usmjerena nastava kao temelj rada s učenicima” održao prof. dr. sc. Neven Hrvatić, s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njegovo predavanje temeljilo se na uočavanju krize odgojno-obrazovnog sustava koji, kako je sam predavač rekao, preveliki naglasak stavlja na usvajanju nastavnih sadržaja, bez značajnije odgojne dimenzije. Prema njegovim riječima, današnja škola ne promatra učenike s aspekta njihovih potreba, vrijednosti i interesa, već u okviru mogućnosti prilagodbe postojećem sustavu, uz kontinuirano povećanje obrazovnih sadržaja. Kako bi se to ublažilo potrebno je stvoriti novu paradigmu razvoja školstva kroz uvažavanje različitosti, pružanje jednakih mogućnosti za sve učenike i kreiranje škole usmjerene prema odgojnim vrijednostima i multikulturalnom okružju. Temeljni zahtjevi suvremene škole, prema Hrvatiću, odnose se na solidarnost kao stožernu vrednotu koju možemo razvijati kroz osjetljivosti za druge, razumijevanje njihovog ponašanja, načina razmišljanja i viđenja svijeta. Kako bi učenici usvajali znanja i stjecali kompetencije potrebno je promijeniti pedagoški način mišljenja, a sam školski sustav pomaknuti od prenaglašenog spoznajnog aspekta prema socijalnim odnosima, demokratskoj participaciji, suradničkom učenju i zajedničkim vrijednostima. Prema riječima predavača, kompetencijski usmjerena nastava zasniva se tako na uzajamnom odnosu između učenika i učitelja kroz dvosmjernu komunikaciju i razvijanje stavova, misli, ideja i osjećaja, što uvelike može pomoći i u usvajanju kognitivnih sadržaja. U tom kontekstu važno je usvajanje interkulturalnih kompetencija koje kod djece i mladih razvijaju poštovanje, uvažavanje te pozitivan stav prema stvarnom odgoju za različitost.
Tri pedagoške radionice
Poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske ljetne škole protekao je u znaku tri pedagoške radionice podijeljenih u dvanaest radnih skupina. Radionica pod nazivom „Kurikulum katoličkog vjeronauka – novi pristup radu” koje su vodile vjeroučiteljice Tihana Petković, Ljuba Duvnjak, Ana Volf i Anita Bakovljenac upoznala je sudionike s novostima i promjenama koja nosi nova obrazovna reforma kroz navođenje razlika u odnosu na dosadašnje kurikularno planiranje i pronalazak odgojno-obrazovnih ishoda. U radionici pod nazivom „Scenarij poučavanja” voditeljice Katarina Pučar, Mirjana Džambo Šporec, Jelena Mihalić i Marija Patrlj sudionike su upoznale s višenamjenskim materijalima, aktivnostima i idejama koje se mogu koristiti u suvremenoj nastavi. Cilj je stavljanje učenika u središte nastavnog procesa i poticanje istog na istraživanje, razmišljanje, samostalno zaključivanje i djelovanje. Radionica pod nazivom „Kateheta u župi i vjeroučiteljska služba” koju su vodili Miranda Banovac, Lucijan Kosor, Belinda Buzov i Mario Žuvela kod sudionik je nastojala osvijestiti njihovu vlastitu poziciju s obzirom na angažman u različitim oblicima župne kateheze te iznalaženje novih suvremenih oblika djelovanja u župnoj zajednici. Prvi radni dan KLJŠ-e završen je zajedničkim euharistijskim slavljem koje je u kapelici Nadbiskupijskog sjemeništa predvodio šibenski biskup Tomislav Rogić.
„Evangelizacija kao najcjelovitija promocija osobe…”
U znaku tematskih predavanja i pedagoških radionica protekao je i drugi dan Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u osnovnim školama. Nakon zajedničke molitve koju su pripremile i predvodile vjeroučiteljice iz Zadarske nadbiskupije, u drugi radni dan sudionike je uvela Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Uslijedilo je prvo predavanje koje je pod nazivom „Evangelizacija kao najcjelovitija promocija osobe. O dokumentu HBK Da vaša radost bude potpuna” održao mr. Pavao Gospodnetić, viši savjetnik za župnu katehezu pri NKU HBK. Predstavio je dokument HBK pod vidom povezanosti pastoralnih i katehetskih modela, tj. potrebe „pastoralnog obraćenja” kao nezaobilaznog preduvjeta za obnovu župne kateheze. Određujući ključne pojmove iz naziva svog predavanja kao „sveobuhvatni proces povezan s najdubljim identitetom Crkve” i „promaknuće osobe kroz njezin rast u duhovnom, kulturnom, političkom i nadnaravnom smislu”, predavač je naglasio iskonsku potrebu i dužnost Crkve da u svom poslanju bude svjedočki suradnik, a ne suparnik suvremenom svijetu. Prema predavačevim riječima, jedan od ciljeva novog dokumenta HBK jest davanje snažnog doprinosa razvoju nove evangelizacije u kontekstu katehetskog djelovanja. Pri tome je važno osvrnuti se na dosadašnje dokumente Crkve, a posebice na apostolsku pobudnicu Evangelii Gaudium koja govori o „misionarskom usmjerenju pastorala” i „izlasku na egzistencijalne periferije”. Upravo ta posljednja sintagma posebno ukazuje na zadaću Crkve koja se kroz promociju ljudske osobe zalaže za opće dobro te je osjetljiva na potrebe običnog čovjeka. Takva Crkva nije kruto definirana, već misionarska i otvorena, vođena slikom Boga ljubavi i milosrđa. Gospodnetić je također naglasio kako je Crkva na svom 30-ogodišnjem evangelizacijsko-katehetskom putu imala i dosta stranputica, ali se svejedno nije bojala prihvaćanja izazova i otvaranja novim obzorima suvremenog svijeta. Posebnu pažnju predavač je posvetio tumačenju kateheze kao odgoja u vjeri i uvođenja u iskustvo te je citirajući sv. Ivana Pavla II., prema kojem je čovjek put Crkve, evangelizaciju i katehezu označio kao idealan način cjelovite promocije osobe. Katehetska pedagogija je učinkovita ukoliko je cjelokupna zajednica izvor, mjesto i cilj same kateheze, s naglaskom na primatu milosti i molitve, zaključio je Gospodnetić.
„Evanđeosko razlučivanje novih kulturalnih izazova”
Nakon aktivne rasprave po zadanoj temi uslijedilo je i drugo predavanje koje je pod nazivom „Evanđeosko razlučivanje novih kulturalnih izazova” održao prof. dr. Mladen Parlov, redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i predstojnik katedre za Povijest kršćanskog nauka i literature. U prvom dijelu predavanja Parlov je govorio o razlučivanju duhova koji mogu djelovati u životu pojedinog kršćanina ili kršćanske zajednice te o kriterijima za to razlučivanje. Duh Sveti nam daruje svoje darove koje moramo živjeti u korist izgrađivanja zajednice, a potrebno ih je razlikovati od nagnuća ljudske duše kao nutarnjeg poticaja koji ponekad ne dolazi od Boga, već od đavla. U svojoj težnji za otvorenošću prema Božjem Duhu možemo biti zahvaćeni zloduhom koji nas pod krinkom prividne istine i laži navodi na grijeh. Stoga je potrebno usvojiti kriterije za pastoralno i apostolsko razlučivanje duhova u smislu vaganja naših misli, riječi i djelovanja koji moraju biti u skladu s istinama vjere, a rezultiraju duhovnim mirom i zadovoljstvom. Govoreći o teologiji znakova vremena, Parlov je ukratko izložio povijest uporabe sintagme „znakovi vremena” u postkoncilskim crkvenim dokumentima kao i apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium. Pri tome je posebno izdvojio one znakove negativnog predznaka koji se odnose na ekonomiju isključivosti, relativizam, individualizam, moralnu mlitavost, površnost, krizu obitelji i religiju bez Boga. U drugom dijelu izlaganja Parlov je govorio o novim kulturalnim izazovima o kojima govori novi dokument HBK Da vaša radost bude potpuna (Iv 15,11). Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima. Tu se posebno osvrnuo na katehezu upućenu „predvorju naroda”, katehetsku skupinu „kulture duha”, katehezu koja smjera na političko promišljanje i djelovanje, katehezu inteligencije kao i na medije u službi komuniciranja vjere. Pri tome je posebno naglasio važnost dijakonije kao bitne dimenzije Crkve koja je osnovni preduvjet uspješne provedbe cjelokupne katehetske aktivnosti.
Nakon tematske rasprave koja je uslijedila po završetku predavanja, Katehetska ljetna škola nastavila se kroz rad u pedagoškim radionicama na tri zadane teme. Prema već ustaljenoj praksi skup je okončan završnom raspravom i okruglim stolom na kojem su sudionici dobili informacije vezane uz novu školsku i vjeronaučnu godinu. Posebna pozornost bila je posvećena kurikularnoj reformi i novinama koje ona donosi, posebno za vjeroučitelje čije su škole ušle u eksperimentalnu provedbu. I ovom prilikom vjeroučitelji su izmijenili svoja iskustva te izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom Katehetske ljetne škole. IKA/foto: Splitsko-makarska nadbiskupija
