VUKOVAR (TU) – U sklopu Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je misu 1. srpnja u vukovarskoj crkvi Sv. Filipa i Jakova. Tumačeći ulomak nedjeljnog evanđelja o umrloj kćeri predstojnika sinagoge koju je oživio Isus i o bolesnoj ženi, nadbiskup je rekao da su one slika hrvatskoga naroda. Govoreći da hrvatski narod već dugo boluje, nadbiskup je rekao da se u Vukovaru na osobit način osjeća kako „još uvijek bolujemo od posljedica stradanja i razaranja gospodarstva tijekom Domovinskog rata”.
Upozorio je da hrvatsko društvo boluje od posljedica ‘grijeha struktura’ koje su u poratnoj pretvorbi i privatizaciji omogućile da vlasnicima zajedničke imovine postanu i mnogi od onih koji su kao direktori poduzeća prethodno iscrpili ta poduzeća, a onda ih kupili onim što su iz njih pljačkom izvukli. Nadbiskup je kao problem naveo da se hrvatsko društvo iscrpljivalo i sustavom poticaja u poljoprivredi, a ti poticaji nisu podržavali obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nego jednim dijelom različite mešetare, a drugim dijelom krupni kapital. „Domaću proizvodnju nismo zaštitili od uvoza i nelojalne konkurencije. Ulaganja u Slavoniju podržavala su uglavnom primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a izostala su ulaganja u prerađivačku poljoprivrednu industriju koja donosi dodanu vrijednost. Država također nije vodila računa o ravnomjernom razvoju svih regija, tako da su nezaposlenošću i siromaštvom proteklih poratnih godina najviše iscrpljene ostale najsiromašnije regije, a državna ulaganja u gospodarstvo previše su naslonjena ili su čak u službi parcijalnih (privatnih ili stranačkih) interesa”, naveo je nadbiskup Hranić.
Upozorio je i da mladim ljudima koji trebaju sklapati stabilne veze i ulaziti u brak, mladim obiteljima koje ne mogu čekati da svojoj djeci osiguraju kruh svagdašnji, izmorenima nefunkcioniranjem pravne države, neredom u društvu i izostankom jasnih kriterija ulaskom Hrvatske u Europsku uniju širom su se otvorila vrata i mogućnost da bolji život i budućnost potraže u pravno sređenijim društvima, koja znaju više vrednovati rad i radnika, njegove kompetencije, stručnost i znanje. Tiskovni ured / IKA
