ĐAKOVO (TU) – U Dvorani biskupa J. J. Strossmayera na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu 1. ožujka održano je gostujuće predavanje na temu „Razvoj liturgijskog života na pravoslavnom Istoku”, prof. dr. sc. Vladimira Vukašinovića s Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Beogradu.
U svom izlaganju prof. Vukašinović dotaknuo se razvoja liturgije na Istoku u periodu od 13. do 21. stoljeća. Istaknuo je 
da su početak liturgije na Istoku obilježila dva bogoslužna središta – Carigrad i Jeruzalem. Na Istoku se u to vrijeme javlja duhovni pokret predvođen Grigorijem Palamom i to pod nazivom isihazam, koji je izazvao burne reakcije među monasima i crkvenjacima. Pokret se ubrzo pojavljuje i u okvirima srpske crkvene tradicije. U 16. stoljeću zbog turske okupacije srpska Crkva okreće se Rusiji, no liturgijsko štamparstvo u Srbiji ostaje autohtono i bez previše novina.
Ali već sljedećega stoljeća prepisivalačka djelatnost dovodi do toga da se reformiraju ruske knjige i njima se mijenja liturgija u Srbiji. Ubrzo zatim srpski kult biva rusificiran i to spontano, zbog nedostatka knjiga, ali i institucionalno, za što je zaslužno crkveno vodstvo. Tako se u 19. stoljeću u srpskoj Crkvi zabranjuju sve knjige osim onih rusko-moskovskih. U konačnici danas, Crkva u Srbiji potencira tezu da teologija nije stvar intelektualaca, već dubokog molitvenog aspekta te se u liturgijskoj polemici javljaju dvije strane: reformatori i konzervativci, istaknuo je Vukašinović.
Predavač je na koncu posebno naglasio važnost trenutka kada u istočnjačkom obredu, nakon polaganja ruku i čitanja molitve pri ređenju, biskup daje u ruke zaređenome kruh, tj. Tijelo Kristovo. Upravo taj čin jasno pokazuje da unatoč prošlim i sadašnjim previranjima u središtu liturgije treba biti jedino osoba Isusa Krista. Slađana Bradarić/Kristijan Japarić
