KRNDIJA (TU) – Na Dušni dan, 2. studenoga u Krndiji, mjestu punitovačke župe, nekada najvećem selu Đakovštine naseljenom Nijemcima, protjeranima i stradalima u logorima u Drugom svjetskom ratu, punitovački župnik dr. Đurica Pardon predvodio je, uz mjere zaštite koronavirusa, u crkvi Uzvišenja sv. Križa misno slavlje. Uz župljane i malobrojne stanovnike današnje Krndije nazočili su i članovi Zemaljske udruge podunavskih Švaba, ogranak Đakovo.
„Groblje u Krndiji, groblje nekadašnjih njegovih stanovnika koji su u patnjama i stradanjima živjeli u ovom selu a koje ćemo danas pohoditi nakon slavlja euharistije, svjedočanstvo je stradanja nedužnih i nevinih, zatočenih i protjeranih, mučenih i ubijenih i mjesto je našeg sjećanja da se isplati živjeti za vrijednosti praštanja, iskrenost, odanost i zajedništva”, riječi su župnika.
Po završetku mise župnik je, na krndijaškom groblju kod spomenika podignutog u sjećanje na stradanja i patnje nekadašnjih stanovnika i logoraša Krndije, predvodio molitvu Oče naš na hrvatskom i njemačkom jeziku, prisjećajući se stradanja nevinih žrtava.
„Molimo danas za sve naše pokojne, molimo za sve one koji su našli počivalište na ovom groblju, a posebno molimo za one koji su stradali samo zato što su bili drugačiji, što su bili Nijemci. U svojoj molitvi prisjetimo se svih stradanja i nepravednog trpljenja nevinih, sjetimo se njihova progona, smrti bez pokopa i spomena, bez oznake groba. Molimo za one čije grobove nema tko obilaziti, molimo i za sve pokojne na ovom groblju, molimo i za sve nas da nam Gospodin otvori put ka spasenju“, rekao je je župnik Pardon.
Nakon molitve, nazočni članovi đakovačkog ogranka ZUPŠ, pred spomenikom, su položili vijence i upalili svijeće. Župnik je u ophodu najprije blagoslovio staro groblje nekadašnjih stanovnika i logoraša Krndije na kojemu su grobovi koje više nitko ne obilazi i na kojima nema ni imena, a potom i grobove pokojnika sadašnjih stanovnika Krndije.
Na blagdan Svih Svetih čelništvo punitovačke Općine položilo je cvijeće i upalilo svijeće uz spomenik i kod središnjeg križa. Mirko Knežević
