OSIJEK/ĐAKOVO (TU) – Izvanredni profesor na Katedri moralne teologije, socijalnoga nauka Crkve i liturgike unutar Odsjeka za praktičnu teologiju i novu evangelizaciju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, dr. sc. Vladimir Dugalić, nakon što je ispunio natječajne, odnosno zakonske uvjete za izbor prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i uvjete Rektorskog zbora, izabran je na sjednici Fakultetskog vijeća, održanoj 14. srpnja 2022., u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje teologije i znanstvene grane moralne teologije. Sukladno Statutu KBF-a Kongregacija za katolički odgoj je 21. rujna 2022. izdala Nihil obstat te je potom, 30. studenoga 2022., Senat Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku potvrdio izbor.
Prof. dr. sc. Vladimir Dugalić rođen je u Osijeku 1965. godine. Osnovnu i prva dva razreda srednje škole završava u rodnome gradu, a treći i četvrti razred na Biskupijskoj gimnaziji “Josip Juraj Strossmayer” u Đakovu, gdje je maturirao 1983. godine. Iste godine upisao je filozofsko-teološki studij na Visokoj bogoslovnoj školi u Đakovu te je diplomirao 1989. godine. Iste godine zaređen je za svećenika te nakon jedne godine pastoralnog rada odlazi u Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu na poslijediplomski studij iz moralne teologije. Specijalizaciju je pohađao na Papinskom lateranskom sveučilištu – Akademiji Alfonzijani, gdje je 1993. magistrirao, a 2001. i doktorirao obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom La religiosità popolare e la formazione della coscienza. L’analisi dei libri di preghiere in lingua croata nella Slavonia (Croazia) dal 1850 fino al 1918. (Pučka religioznost i formacija savjesti. Analiza molitvenika na hrvatskom jeziku objavljenih u Slavoniji (Hrvatska) od 1850. do 1918. godine).
Od ustroja KBF-a u Đakovu 2005. godine pa do 2010. obnašao je službu prodekana za nastavu, a od 2010. do 2014. vršio je službu prodekana za znanost. Bio je dekan istoga fakulteta u mandatu 2018. – 2022. Do akad. god. 2022./2023. bio je predsjednik Katedre moralne teologije i socijalnog nauka Crkve. Izvodi sljedeće obvezatne kolegije: Osnovna moralna teologija, Spolni i ženidbeni moral i Teološka socijalna etika. Kao vanjski suradnik izvodi kolegije na Medicinskom fakultetu te na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku, te kao predavač i mentor na poslijediplomskom studiju moralne teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Pod njegovim mentorskim vodstvom obranjena su dva doktorata i jedan magisterij te napisano šezdesetak diplomskih radova. Osim toga održao je niz predavanja na međunarodnim i nacionalnim znanstvenim i stručnim skupovima te prigodnim tribinama.
Član je Upravnog odbora Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a, potom Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju i Vijeća za katolički odgoj i obrazovanje, a obnaša i službu tajnika Komisije „Iustitia et pax“ HBK. Član je Društva socijalnih etičara Srednje Europe sa sjedištem u Beču, Mariološkog instituta KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, panela za vrednovanje Hrvatske zaklade za znanost u području društvenih i humanističkih znanosti (2020.-2022.), a odnedavno je imenovan članom predsjedništva udruge Kluba dekana Hrvatske. Bio je član Radne skupine za izradu nacrta Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2017.-2021. pri Uredu za udruge Vlade Republike Hrvatske (2016.-2019.). Od 2018. član je Upravnog vijeća te Uredničkog vijeća časopisa Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Đakovu. U Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji voditelj je Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja, a od 2015. do 2021. bio je predstojnik Instituta za novu evangelizaciju „Sv. Ivan Pavao II.“ sa sjedištem u Osijeku te obnašao i službu biskupskog vikara za pastoral grada Osijeka. Od 2000. do 2008. godine bio je glavni urednik znanstvenog časopisa Diacovensia KBF-a u Đakovu, a od početka 2002. do konca 2013. obnašao je službu glavnog urednika stručnog pastoralnog mjesečnika Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije.
Do sada je objavio tri knjige te preko trideset znanstvenih i stručnih radova, a sudjelovao je i u dva znanstveno-istraživačka projekta KBF-a Sveučilišta u Zagrebu: Teološko fundiranje solidarnosti u hrvatskom društvu i Supsidijarnost u hrvatskom društvu te u znanstveno-istraživačkom projektu KBF-a u Đakovu Kršćanski identitet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života. Urednik je dvaju zbornika i jedne monografije, Sabranih djela mons. dr. Marina Srakića, nadbiskupa đakovačko-osječkog u miru, u 12 svezaka, potom 4 sveska korizmenih i prigodnih okružnica i poslanica te značajnijih govora i osvrta biskupa Strossmayera u prigodi obilježavanja njegove 200. obljetnice rođenja. Godine 2009. odlikovan je čašću kapelana Njegove Svetosti (monsinjor), a od 2010. imenovan je članom Prvostolnog kaptola Đakovačko-osječke nadbiskupije. Godine 2016. dobitnik je Godišnje nagrade Grada Đakova za osobit doprinos u području vjerskog i kulturnog života Grada Đakova. Antonija Pranjković