Održan seminar za župne dopisnike Đakovačko-osječke nadbiskupije
ĐAKOVO (TU) – „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama“ bila je tema seminara za župne dopisnike Đakovačko-osječke nadbiskupije, koji se u subotu, 5. listopada održao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Seminar je organiziran u suradnji Tiskovnog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije i Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta zajedno s partnerima – 
Hrvatskim katoličkim radijem, Hrvatskim društvom katoličkih novinara i samostalnim novinarom Ivicom Zadrom, a predavanja su održale prof. dr. sc. Lana Ciboci Perša, doc. dr. sc. Suzana Peran i Hana Kilijan, mag. comm. Prvi dio seminara pratio je i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić te se kratko susreo s predavačicama.
Župne dopisnike i predavačice pozdravio je kancelar Đakovačko-osječke nadbiskupije i predstojnik Tiskovnog ureda Đakovačko-osječke nadbiskupije, mr. Dario Hrga te je pojasnio kako Hrvatska enciklopedija definira dezinformaciju kao krivo danu obavijest lažna sadržaja radi obmanjivanja, zavođenja u bludnju, a to je i svaka vijest netočna zbog neprovjerenih podataka. Naglasio je zatim kako ni Crkva kao vjerska institucija 
nije pošteđena dezinformacija te je rekao: „Jednom kada vijest u našim katoličkim tiskovinama, Internet portalima, radiju i televiziji bude iznesena, s velikom se pažnjom odvaguje i provjerava njezina istinitost. Zašto? Pa zato jer je Crkva institucija koja je utemeljena na Istini i kojoj je zadaća progovarati isključivo o istini… Vidimo kako je zapravo istina u srži informacije i da se bez nje informacija pretvara u dezinformaciju ili deformaciju.“ Spomenuo je zatim i umjetnu inteligenciju uz koju je sve lakše kreirati lažne sadržaje te riječ predavačicama.
„Od informacije do dezinformacije“ bila je tema predavanja prof. dr. L. Ciboci Periša, koja je, uvodeći u temu predstavila projekt „Kritička analiza dezinformacija o vjerskim temama” ističući kako je jedan od ciljeva izrada alata za provjerju dezinformacija o vjerskim temama. No, da bi se taj cilj ostvario potrebno je u medijima pronaći što više primjera dezinformacija kako bi alat bio što točniji. 
Predstavila je i istraživanje koje je provedeno u siječnju i veljači 2024. godine, a u kojemu je sudjelovalo 600 ispitanika i koje je pokazalo kako se najviše netočnih informacija o vjerskim temama može pronaći na društvenim mrežama. Ispitanici su se teško mogli prisjetiti neke vjerske teme koja je bila pogrešna, a imala je veliki utjecaj na publiku te ih je većina izdvojila medijske natpise o „papinu blagoslovu 
istospolnih parova” te vijesti o moliteljima krunice na trgovima. Prof. dr. Ciboci Perša naglasila je kako Papa dezinformacije smatra grijehom novinarstva te je pojasnila kako je uistinu teško pronaći dezinformacije o vjerskim temam, ali je puno misinformacija – lažni informacija koje se objavljuju bez namjere da se nekoga obmane ili malinfomracija – točnih informacija koje se koriste ili prikazuju na na štetan ili zlonamjeran način. Istaknut je i sve veći utjecaj umjetne inteligencije u kreiranju dezinformacija, pa je predavačica prisutne educirala kako prepoznati fotografije kreirane umjetnom inteligencijom, uputila je u različite oblike informacijskih poremećaja, kao i u posljedice širenja dezinformacija te potaknula na kritičko promišljanje o medijima.
Doc. dr. S. Peran govorila je o „Dezinformacijama o Katoličkoj Crkvi u medijima” te se pozvala na ulomak iz Lukina evanđelja (Lk 1,2-3) gdje Luka piše Teofilu nakon što je sve „pomno ispitao”. Spomenula je i dokument Communio et Progressio i Poruku za svjetski dan sredstava društvene komunikacije pape Pavla VI. pod naslovom „Društvene komunikacije u službi isitne”, kao i poticaje pape Franje za borbu 
protiv lažnih vijesti i promicanje novinarstva mira – što nije sladunjava vrsta novinarstva već istinito novinarstvo koje se protivi lažima, dojmljivim sloganima i senzacionalističkim naslovima. Osvrnula se na infodemiju i dezinofrmacije tijekom COVID-a 19, podsjetila na dezinformacije o papi te također uputila na puno dezinformacija koje se šire društvenim mrežama, pa i preko lažnih profila. Doc. dr. S. Peran predstavila je i primjere borbe protiv dezinformacija – projekt Rimokatoličke nadbiskupije Singapur, Njemačke biskupske konferencije te Crkve u Brazilu koja je osnovala udrugu za provjeru informacija o vjerskim temama Bereia. Istaknula je i primjere dezinformacija u našim medijima, a s obzirom na dugogodišnje iskustvo glavne urednice Informativne katoličke agencije (IKA) do 2018. godine, s prisutnima je podijelila načine kako se IKA borila protiv dezinformacija.
Posljednje predavanje pod naslovom „Novinarska radionica” održala je H. Kilijan te je iz iskustva trenutnog rada u IKI uputila na najčešće primjere nepoznavanja teološke terminologije i nepreciznosti u izvještavanju. Definirala je razliku između vijesti i izvještaja, naglasila da svaki tekst koji se šalje u medije mora biti točan, aktualan, nepristran i cjelovit, podsjetila je na 5W+H kao i strukturu 
obrnute piramide, ukazala na razliku između nagovora, homilije i propovijedi te svetkovine, blagdana i spomendana; istaknula važnost točnog pisanja titula i službi te ukazala na jezične konstrukcije koje se često rabe, a bilo bi ih dobro izbjegavati. Župni dopisnici tijekom predavanja postavljali su pitanja i iznosili nedoumice te pokazali svoju zauzetost i spremnost pridonijeti točnom i istinitom izvještavanju o događanjima iz svojih župnih zajednica. M. Kuveždanin
