KRNDIJA / PUNITOVCI (TU) – Uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima: nacizma, komunizma i fašizma u subotu, 22. kolovoza, predsjednik Njemačke zajednice Zemaljske udruge Podunavskih Švaba, ogranak Đakovo Villi Haas sa suprugom Ljiljanom položio je vijenac i upalio svijeće kod spomenika na groblju u Krndiji, podignutim u počast i spomen podunavskim Nijemcima žrtvama zatočeničkog Logora Krndija od 1945. do 1946. kao i za stradalnike svih žrtava komunističkog, nacional-socijalističkog i fašističkog režima. Svijeće su upaljene i kod centralnog križa Krndijskog groblja.
Na nedjeljnim misama, u nedjelju 23. kolovoza, u crkvama punitovačke Župe: crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jurjevcu Punitovačkom; crkvi Sv. Mihaela arkanđela u Josipovcu Punitovačkom i župnoj crkvi Sv. Ladislava kralja u Punitovcima, predvoditelj slavlja župnik Đurica Pardon podsjetio je župljane na stradanja stanovnika sela Krndije, na Logor Krndiju, na sve patnje, stradanja, zatočeništvo i protjerivanja. „Danas bi naša župna zajednica bila brojem uvelike bogatija da nije bilo strahota počinjenih nad nedužnim njemačkim stanovništvom, podunavskim Švabama koji su živeći u Krndiji slavili Gospodina u danas obnovljenoj crkvi Uzvišenja sv. Križa. Stradali su od tadašnjih komunističkih vlasti samo zato što su bili drugačiji. Za zločine u Krndiji nitko nije odgovarao. Ostalo je prazno selo i grobovi na krndijskom groblju“, rekao je župnik naglasivši: „Prisjetimo se danas u našim molitvama svih žrtava režima, svih patnji i stradanja, prisjetimo se u molitvama Krndije i njezinih stanovnika kojima je kod spomenika na krndijskom groblju jučer položen vijenac uz upaljene svijeće.“
Selo Krndija, jedno od najvećih sela Đakovštine, od kolovoza 1945. do svibnja 1946. godine bilo je ograđeno žicom i pretvoreno u jedan od najvećih komunističkih logora u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji za njemačko stanovništvo iz Slavonije, Srijema, središnje Hrvatske i Bosanske Posavine. Uz pretežno starce, žene i djecu logor Krndija je bio mjesto stradanja mještana Krndije, sela koje je popisom iz 1939. godine imalo 1983 stanovnika.
U logoru je u teškim uvjetima smještaja, od gladi i bolesti te napornoga rada umrlo najmanje 338 osoba. Procjenjuje se da je kroz logor Krndiju prošlo oko 3500 do 4000 logoraša te da ih je oko 500 do 1500 izgubilo život. Točan broj hrvatskih „folksdojčera” koji su prošli poslijeratne logore sa sigurnošću je teško utvrditi. Mirko Knežević
