OSIJEK (TU) – Otkrivanjem i blagoslovom postavljene info ploče s informacijama o „Svetištu Srca Isusova“ u parku na Gajevom trgu u Osijeku 17. prosinca ostvarena su dugogodišnja nastojanja vjernika za uređenjem spomen mjesta gdje je započetu gradnju Svetišta Srca Isusova nasilno prekinula i zdanje miniranjem srušila komunistička vlast u prosincu 1948. godine.
Podnevna je svečanost je otvorena hrvatskom himnom u izvedbi HOPGD „Zrinski“ uz ravnanje Jure Jurkovića i uvodnom molitvom koju je u zajedništvu s vjernicima predvodio p. Zdravko Knežević, DI, nekadašnji superior Rezidencije DI u Osijeku i član Inicijativnog odbora za obilježavanje mjesta gradnju Svetišta, dok je evanđeoski ulomak čitao vicesuperior Rezidencije DI u Osijeku p. Sebastijan Šujević, koji je nakon zajedničke pjesme pozdravio sabrane pojasnivši kako se info stup nalazi na mjestu na kojemu je prema projektu Jože Plečnika, slovenskog svjetski poznatog arhitekta i sveučilišnog profesora bila započeta gradnja Svetišta.
„Okupili smo se danas jer želimo izraziti divljenje i zahvalnost snažnim duhovima naših prethodnika koji su, premda šibani silovitim, ledenim vjetrovima povijesnih protivljenja, uporno svladavali zapreku za zaprekom, te započeli i ustrajno napredovali u izgradnji jednog velebnog arhitektonskog, kulturnog i umjetničkog bisera u središtu grada. Nadljudskim naporima pokrenuli su djelo iznimna značaja. Na ovom mjestu gradili su hram, mjesto susreta Boga i čovjeka. Neovisni stručnjaci izračunali su da je sveukupna vrijednost Svetišta Srca Isusova, koje je ovdje trebalo stajati i sav je novac za izgradnju bio prikupljen, iznosila milijun i 600 tisuća eura. Ali, čovjekovo slavljenje Boga pokazalo se mrskim duhu totalitarnog komunizma. Prije 70 godina, 1948., u godini kada se kulturan svijet, sabrao oko Ujedinjenih naroda radi izglasavanja Opće deklaracije o pravima čovjeka, te iste godine, na ovim prostorima i u Osijeku vladali su tirani koji čovjeku ne priznaju nikakva prava. Učinili su sve da od započeta remek djela ne ostane ‘ni kamen na kamenu nerazvaljen’. I ne samo to. Uložili su silan napor da se sve zaboravi. Ali narod ne zaboravlja, stvarnost ne zaboravlja! Lipe što okružuju ovaj park kriomice su i iz inata sađene noću; žene iz Marijinih kongregacija dolazile su i potajno ih raspoređivale po srušenim i iskrčenim temeljima svetišta – da se ne zaboravi strašna nepravda nanesena čovjeku, narodu, vjeri, razumu, kulturi i umjetnosti ovoga grada!
U novije vrijeme, od zaborava ovo je djelo sačuvao svojim istraživanjem, objavljenim u knjizi „Mrlja na obrazu grada“, nedavno preminuli novinar Glasa Slavonije Damir Svoboda. Svrha je ovog podizanja info stupa izraziti divljenje i zahvalnost na upornosti desecima tisuća dobrotvora čiji su darovi ugrađeni s najboljim namjerama. Većina od njih već je otišla s ovoga svijeta i Stvoritelj ih je već zasigurno nagradio vječnom nagradom, u nebeskoj domovini. A mi koji smo danas ovdje u čvrstoj vjeri upiremo svoj pogled u budućnost: u duhu zajedništva, želimo moliti Boga, gospodara povijesti za sretniju budućnost na ovim prostorima, za složnost i jedinstvo ovog našeg izmučenog naroda i svih ljudi dobre volje koji ovdje budu željeli živjeti u miru i pravednosti“, kazao je Knežević pozdravljajući nazočne, uključujući predstavnike institucija i gradskih službi. Na kraju, želim od srca zahvaliti članovima Odbora za obilježavanje ovog spomen mjesta, ponajprije inženjeru arh. Vladimiru Šiloviću, prema čijem je idejnom nacrtu nastalo ovo obilježje. Zahvaljujem Alojzu Selešiju, inž., Želimiru Buzuku, Zvonku Horvatu, Anti Šimiću, Andriji Getošu i Stjepanu Ribiću. U ime spomenutog Odbora i osobno, zahvaljujem gradonačelniku Ivanu Vrkiću i Gradu Osijeku na konstruktivnoj suradnji i traženju razumnog rješenja čiji je plod i ovaj spomen. Od srca zahvaljujem svima vama, sadašnjim i budućim dobrotvorima, koji su pomogli ili će pomoći da se izvođača radova ovoga info-stupa može isplatiti“, rekao je Knežević.
Uslijedilo je svečano otkrivanje spomen-info ploče te obraćanje Zvonka Horvata, predsjednika Slovenskog kulturnog društva „Stanko Vraz“ u Osijeku, koji je pročitao Osječanima pozdravno pismo Veleposlanstva Republike Slovenije u Hrvatskoj uz ispriku zbog nemogućnosti dolaska na svečanost zbog prije dogovorenih obveza: „Slovensko veleposlanstvo u Zagrebu intenzivno se bavi promocijom Jože Plečnika. Prošle, 2017. godine slavili smo ‘Godinu Jože Plečnika’, obilježili 145. obljetnicu njegovog rođenja i 60. obljetnicu smrti. Na ovogodišnjim Danima Slovenije u Slavoniji, u svibnju 2018. godine posebnu pažnju posvetili smo baštini arhitekta Plečnika. Veleposlanstvo podržava inicijativu za obilježavanje mjesta gradnje Svetišta Srca Isusova i posebno nas veseli, da su u Inicijativnom odboru aktivni i pripadnici slovenske nacionalne manjine. Prije nekoliko dana veleposlanica dr. Smiljana Knez imala je čast ponovo posjetiti mjesto gradnje i vidjeti info ploču. Čestitamo i zahvaljujemo inicijativi i Gradu Osijek te želimo da se njihov rad nastavi s ciljem oživljavanja kulturne baštine.“
Na info ploči zapisani su povijesni podatci, o arhitektu J. Plečniku (1872.-1957.) i kompleksu Svetišta, a među ostalim stoji: „Na ovom mjestu 1940. godine počela je izgradnja Svetišta Srca Isusova. Projekt crkve, samostana i konvikta izradio je slovenski arhitekt Jože Plečnik za vrijeme službe poglavara o. Mihovila Wernera, SJ, superiora isusovačke Rezidencije u Osijeku. Jugoslavenske vlasti srušile su nedovršeno Svetište 1948. godine… Na poziv Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, ovdje su postavljeni temelji i započela je izgradnja velebna Svetišta Srca Isusova. U planu je bila izgradnja crkve, samostana i konvikta prema tadašnjim najvišim arhitektonskim i umjetničkim standardima i u skladu s crkvenim propisima, po uzoru na poznata europska svetišta. Do kraja Drugog svjetskog rata izgrađena je kripta i zidovi su dignuti do sedam metara visine. Svetište je razoreno do samih temelja… Rušenjem Svetišta nanesena je nenadoknadiva šteta i uništeno je djelo desetaka tisuća velikodušnih darovatelja. Njima u znak zahvalnosti i da se ne zaboravi nakana i ideja djela podižemo ovaj spomen.“ Vrijedno je podsjetiti kako je biskup dr. Antun Akšamović blagoslovio temeljni kamen Svetišta 20. listopada 1940., a u trenutku miniranja sagrađeno je zdanje crkve (dužine 44 metra i širine 28 m) visoko sedam metara. Nevenka Špoljarić
