PODOLJE (TU) – U subotu, 20. prosinca, uoči četvrte nedjelje došašća, svečano je blagoslovljena obnovljena filijalna crkva sv. Ane u Podolju, koja je nakon provedenih konzervatorsko-restauratorskih i građevinskih radova ponovno zasjala kao duhovno središte mjesne katoličke zajednice.
Euharistijsko slavlje s obredom blagoslova crkve predvodio je Robert Almaši, nadbiskupijski povjerenik za vjernike Mađare kao delegat nadbiskupa Đure Hranića, a suslavili su domaći župnik Gergely Beer te dekan Baranjskog dekanata Robert Kirhofer.
Svečanosti su nazočili i brojni uzvanici iz crkvenog, društvenog i javnog života: Miklós Soltész, državni tajnik za crkvena i nacionalna pitanja u Vladi Mađarske, Robert Jankovics, zastupnik u Hrvatskom saboru, János Magdó, generalni konzul Republike Mađarske u Osijeku, Ivana Sudić, pročelnica Konzervatorskog ureda u Osijeku, Iva Papić, viša savjetnica, kao i predstavnici Općine Draž, uz brojne vjernike i goste.
Mala zajednica – veliko poslanje
Osvrćući se na stvarnost Podolja i mnogih sličnih sredina, vlč. Almaši istaknuo je da se vjernici danas često suočavaju s osjećajem osamljenosti i neizvjesne budućnosti. „Lako bi bilo reći: malo nas je, nemamo više budućnosti. Ali evanđelje poručuje nešto sasvim drugo“, rekao je, istaknuvši kako Bog često započinje svoja velika djela upravo u onome što je maleno, krhko i naizgled nesigurno. „Emanuel – Bog s nama – nije došao velikom mnoštvu, nego u jedno siromašno mjesto. I upravo je odande započela povijest spasenja“, poručio je.
Obnovljena crkva – vidljivi znak Božje blizine
Propovjednik je obnovljenu crkvu sv. Ane istaknuo kao znak nade i Božje vjernosti, ne samo u materijalnom, nego ponajprije u duhovnom smislu. „Možda nas je manje, ali nismo napušteni. Ovi obnovljeni zidovi svjedoče da se isplati ostati, moliti i žrtvovati se. Bog ne gleda brojke, nego vjernost“, naglasio je. Posebno je istaknuo i značenje sv. Ane, zaštitnice crkve, kao one koja simbolizira prijenos vjere i duhovne baštine s naraštaja na naraštaj. „Prema predaji, sv. Ana je naučila Mariju moliti. Nije vidjela ispunjenje svega, ali je vjerovala – i time oblikovala budućnost“, rekao je vlč. Almaši, istaknuvši važnost očuvanja vjere, jezika i molitve osobito u sredinama gdje je zajednica malobrojna.
Poziv na vjernu i hrabru budućnost
Na kraju je predslavitelj poručio kako blagoslov crkve nije samo pogled u prošlost, nego i poziv na budućnost. „Dok blagoslivljamo ovu crkvu, primamo i poslanje: da ovdje ne čuvamo samo uspomene, nego da pripravljamo budućnost – vjeru djece, mudrost starijih i zajedništvo zajednice“, rekao je pozvavši vjernike na poslušnu i ustrajnu vjernost, poput sv. Josipa koji je „učinio kako mu je anđeo Gospodnji zapovjedio“.
Snaga opstanka unatoč poteškoćama
U prigodnom obraćanju nakon misnog slavlja državni tajnik za crkvena i nacionalna pitanja u Vladi Mađarske Soltész uputio je srdačne pozdrave okupljenima te istaknuo važnost zajedništva i brige za malene zajednice. Osvrnuvši se na poruku homilije, naglasio je kako je potrebno posebnu pažnju posvetiti malima i naizgled slabima u društvu. „Na male treba paziti – i mi na njih pazimo. Ako se netko brine samo za velike i jake, čini višestruku pogrešku“, poručio je, dodavši kako i zajednica Mađara u Hrvatskoj i mađarska Vlada nastoje pružiti potporu i onim sredinama koje su malobrojne, ali ustrajne. Govoreći o povijesnim iskušenjima Podolja i cijelog baranjskog kraja, istaknuo je snagu opstanka unatoč brojnim poteškoćama. „Ako pogledamo kroz povijest koliko je ovo mjesto, kao i mnoga naselja Baranje, prošlo kroz stradanja i gotovo potpuna opustošenja, a ipak je opstalo – onda je jasno da se isplati ulagati snagu i pomoć u one koji to traže“, rekao je.
Zahvalio je i hrvatskim partnerima bez čije stručnosti i suradnje, kako je istaknuo, obnova crkve u Podolju ne bi bila moguća te posebno naglasio dobru suradnju Katoličke Crkve u Mađarskoj i Hrvatskoj. „Suradnja mađarskih i hrvatskih katoličkih zajednica ne bi bila moguća bez velikog doprinosa biskupâ i svećenikâ“, poručio je.
Rijetko kulturno dobro
U prigodnom obraćanju okupljenima obratio se i zastupnik u Hrvatskom saboru Jankovics te je podsjetio na dugogodišnji proces obnove crkve sv. Ane i istaknuo važnost brige za svaku, pa i malobrojnu zajednicu. „Kada smo prije šest godina započeli ovaj projekt, vodila nas je misao da nam je svaki Mađar važan, da je svaka zajednica važna – pa tako i Podolje“, rekao je Jankovics, dodavši kako brojnost zajednice nije presudna za njezinu vrijednost i dostojanstvo. Govoreći o tijeku obnove, istaknuo je kako su tijekom radova otkriveni brojni vrijedni detalji koji su zahtijevali dodatne zahvate i ulaganja, ali su u konačnici rezultirali iznimnim ostvarenjem. „S ponosom možemo reći da se radi o kulturnom dobru koje je rijetkost ne samo u Baranji, nego i u cijeloj Hrvatskoj“, naglasio je.
Osvrćući se na širi kontekst, Jankovics je istaknuo: „Ova crkva pokazuje što možemo postići mi, Mađari u Hrvatskoj, kada se ujedinimo, ali i što mogu postići zajedno vlade Hrvatske i Mađarske kada postoji volja za suradnjom.“ Podsjetio je kako su u kratkom razdoblju ostvareni brojni projekti obnove i katoličkih, i reformiranih crkava. Posebno je naglasio kako sadašnje okolnosti omogućuju istodobnu vjernost vlastitom narodu i lojalnost državi u kojoj se živi. „Rijetko povijest daje priliku da istodobno možemo služiti svome narodu i biti vjerni građani zemlje u kojoj živimo. Tu priliku trebamo mudro čuvati“, poručio je.
Liturgijsko pjevanje uz orguljsku pratnju animirala je vjeroučiteljica Klara Sipos-Tűr.
Arheološki i arhitektonski nalazi pokazuju da je starija crkvena građevina u Podolju imala srednjovjekovne elemente, a na temelju građevnih ostataka može se djelomično rekonstruirati ranija crkva, izgrađena od neobrađenog kamena i cigle, s užom apsidom i dijelovima zida koji su otkriveni tijekom konzervatorskih istraživanja. Tijekom 18. i 19. stoljeća ruševna crkva je obnovljena i preuređena u tadašnji barokni oblik, a južna je strana pročelja zamijenjena većim baroknim prozorima. Posljednja obnova vraća joj izvorni izgled i poziva na nastavak vjerničke tradicije. Tiskovni ured
