SLAVONSKI BROD (TU) – Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije – Mala Gospa, kao jedan od najposjećenijih hodočasničkih dana u svetištu Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu, svečano je u četvrtak, 8. rujna proslavljen i kao dan središnjeg slavlja Svete godine milosrđa za svetište, koje je i mjesto jubilejskoga oprosta u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Pod geslom starodrevnoga otačkog poklika Majci Gospodinovoj: Zdravo, roditeljice stvoritelja našega života, zdravo, plodna zemljo koja rađa milosrđe oko deset tisuća hodočasnika iz raznih mjesta Hrvatske sudjelovalo je na pet euharistijskih slavlja s prigodnim pobožnostima. Dugi su bili redovi tijekom prijepodneva i popodneva pred ispovjedaonicama, a za sakrament pomirenja na raspolaganju je bilo dvadesetak svećenika.
Središnje svečano misno slavlje s „oprosnim ophodom” predvodio je kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup i metropolit. Uz domaćega đakovačkoga-osječkoga nadbiskupa i metropolita Đuru Hranića, suslavio je domaći župnik i upravitelj svetišta, slavonskobrodski dekan Ivan Lenić i još petnaest svećenika koji pastoralno djeluju u Slavonskom Brodu. Prisutne su bile i brojne redovnice, na poseban način povezane sa župom i svetištem, sa svojim poglavaricama. Nazočila je provincijalna glavarica uršulinki s. Jasna Lučić, a s njom i samostanska glavarica iz Kijeva (Ukrajina) s. Tetiana Lesyuk; vrhovna poglavarica Sestara Služavki Maloga Isusa iz Zagreba s. Radoslava Radek s pratnjom te provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa iz Đakova s. Amalija Kupčerić. Lijepu uređeno „Gospino dvorište“ bilo je te večeri dupkom puno hodočasnika, njih oko pet tisuća.
Pozdravnu riječ uputio je nadbiskup Hranić. Podsjetio je kako ovo svetište baš u Godini milosrđa ulazi u svoju 60. obljetnicu te je rekao: „Ovo je svetište ispovjedaonica grada i okolice. Stoga me posebno raduje da u velikom broju vi, vjernici, pristupate sakramentu pomirenja, kao i pastirska revnost svećenika grada i okolice, koji vam se stavljaju na raspolaganje kao službenici Božjega milosrđa.“ Iskazao je svoju radost zbog prisutnosti hodočasnika-predvoditelja misnoga slavlja kardinala Bozanića. Spomenuo je kako je bl. Alojzije Stepinac, čiji se mali kip od vremena neposredno nakon njegove smrti čuva u samostanu uršulinki, ohrabrio same redovnice u njihovu dolasku u Slavonski Brod i počecima djelovanja u teškom komunističkom ozračju. Zahvalio je svima, koji su kroz 60 godina njegovali čašćenje Gospe Brze Pomoći, koje je gradu i njegovu „crvenom licu“ vratilo lice kršćanskog grada te što danas – uz Gospino okrilje – žive milosno zajedništvo vjere.
S Božjom pomoći postižu se čudesne stvari
Snažne su bile poruke o vjeri i pouzdanju u Gospodina, u njegovo milosrđe po kojemu se jedino možemo spasiti od zabluda ovoga svijeta; o čašćenju Majke Božje, Gospe Brze pomoći; o temeljnim vrijednostima života i obitelji, a sve potkrijepljeno mislima bl. Alojzija Stepinca, koje je u svojoj homiliji pomno nizao kardinal Bozanić okupljenim vjernicima i svim stanovnicima Slavonskog Broda, u koji je došao, kako reče, kao hodočasnik, nakon punih deset godina. Naime, 2006. godine bio je u gradu na Savi povodom Godine dekanatske duhovne obnove pod nazivom Slavonski Brod, moj kršćanski grad i geslom Ako Gospodin grad ne čuva uzalud stražar bdi, a koja se obilježavala u okviru Godine euharistije za sveopću Crkvu.
„I danas, kao i prije deset godina, odzvanjaju isti Božji pozivi svakome čovjeku, a osobito u ovoj Svetoj godini milosrđa, o potrebi razmatranja Božjeg milosrđa jer nas samo ono spašava. Bog je uvijek na našoj strani, uvijek je spreman oprostiti nam naše grešne navike, samo koji put je na nama da se ohrabrimo tražiti oproštenje od Boga. Uvijek imamo šansu pred Bogom, Bog nas čeka. Nije li to tražena utjeha?“, istaknuo je kardinal Bozanić na početku svojeg obraćanja. Naglasio je kako je svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu jedno od novijih marijanskih hrvatskih svetišta, koje je tu crkvu i župu pretvorio u pravo duhovno okupljalište molitelja ne samo iz Slavonskog Broda i okolice, nego i s raznih strana Slavonije, Bosne i šire. Spomenuo se i jednog od najvećih sinova Slavonskog Broda, velikana Katoličke Crkve i hrvatskoga naroda, sluge Božjeg Josipa Stadlera, koji je i kao svećenik Zagrebačke nadbiskupije, a potom i kao prvi nadbiskup obnovljene Vrhbosanske nadbiskupije povezao za sva vremena Slavonski Brod i Zagreb, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te svojim životom i zauzetim pastoralnim radom potvrdio da se s Božjom pomoći postižu čudesne stvari, i da je Crkva uvijek i svugdje živi svjedok Božjega milosrđa.
„Svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu je, kako bi to rekao sv. papa Ivan Pavao II., hrvatsku geografiju vjere i marjanske pobožnosti obogatilo i proširilo te povećalo broj mjesta hodočašća u našoj Domovini. Bijaše to baš u Slavonskom Brodu i baš u vrijeme komunizma i to usprkos tolikim protivljenjima. Ali ne zaboravimo: Marija, naša nebeska Majka, put je prema Gospodinu koji uvijek iznova „silne zabaci s prijestolja, a uzvisi neznatne“. Marija je pohodila svoj narod u ovom gradu, da bude s vama i da vam pomaže. Ona dolazi da bi osvojila vaša srca jer je uvijek spremna pomoći. Punina vremena za nas događa se kada se Bogu otvorimo, kad mu dopustimo da uđe naš život, ispuni naša srca svojim mirom i utjehom. Samo Bog daje potpuni smisao našem životu. Nemirno je srce naše, dok se ne smiri u tebi, o Bože, reče jedan veliki crkveni otac“, rekao je zagrebački nadbiskup.
Svaka kršćanska obitelj malo je Gospino svetište
U nastavku je govorio o vrijednostima obitelji, kazavši kako je to svetište na poseban način i svetište obitelji te da je svaka kršćanska obitelj jedno malo Gospino svetište. „Obitelj je škola vjere, u obitelji vjera prati sva životna doba. Zbog toga je toliko važno da roditelji u obitelji njeguju zajedničke izraze vjere i da prate djecu u njihovu rastu u vjeri. Dragi kršćanski roditelji, u svojem plemenitom i zahtjevnom poslanju budite istinski Božji suradnici u usmjeravanju svoje djece prema boljoj budućnosti; riječima i djelima prenosite temeljne istine o životu i ljudskoj ljubavi. Nasuprot kulturi koja relativizira vrijednost ljudskog života, roditelji su pozvani svojoj djeci prenositi svijest da život uvijek treba štititi, sve od majčina krila, priznajući ga darom Božjim i jamstvom budućnosti čovječanstva. Pozvani su prenositi i svijest o poštivanju starijih, naročito djedova i baka koji su živi spomen jednog naroda i koji prenose životnu mudrost. Molite za svoje obitelji, molite u obiteljima“, poručio je kardinal Bozanić.
Podsjetio je da Crkva neumorno nastoji biti u službi zaštite života i podizati svoj glas kad god je život ugrožen i izložen raznim manipulacijama, kazavši da su posljedice tog relativiziranja života katastrofalni podaci koji govore o tome da se iz godine u godinu u Hrvatskoj sve manje djece upisuje u prvi razred. „Vrlo ozbiljne procjene demografskih stručnjaka govore da će se ako se nastave ovakvi trendovi dogoditi dramatične demografske promjene s krajnje neizvjesnim i nadasve negativnim posljedicama. U toj demografskoj krizi prepoznajemo i krizu društva, krizu odnosa prema životu, krizu obitelji te krizu vjernosti koja na neki način uzrokuje strah i gnjev o životu. Sve više se postavlja dilema za ili protiv života. Potrebno je stoga stvarati pozitivno ozračje prema novom životu i zaštiti obitelji, a posebno majki na tom putu. Ne možemo dopustiti da se buduće majke zbog trudnoće otpuštaju s posla ili da se pri dodjeljivanju posla traži obećanje od žena kako neće zatrudnjeti. Ti postupci u sebi sadrže duboki prijezir prema čovjeku, prema ženi i budućoj majci. Takve slučajeve treba javno prokazivati, protiv njih se boriti, jer se radi o kršenju jednog od temeljnih ljudskih prava i gaženju dostojanstva ljudske osobe. Poslodavci koji to čine zaslužuju svaku osudu“, upozorio je kardinal, ali i odao poštovanje i priznanje onim poslodavcima koji se pošteno i savjesno ophode prema svojim zaposlenicima. Zajednicu vjernika pozvao je da budu osjetljiviji na povrede ljudskih prava ondje gdje se to događa, a državu da učinkovitim zakonima štiti svoje građane, osobito one koji su u slabijem položaju.
Pozvao je na molitvu za nova radna mjesta, za mlade, osobito u Slavoniji koja trpi veliku nepravdu i egzodus ljudi, da mognu u Domovini naći posao te ustvrdio da na tom putu orijentir bude bl. Alojzije Stepinac i njegove dvije poruke u kojima se sabire sve ono što je potrebno za tu orijentaciju, a to su – nada i savjest. Pozvao je na kraju sve na usrdnu molitvu da Božja providnost ubrza puno priznanje svetosti Alojzija Stepinca, jer je njegova žrtva neizbrisivo utkana u biće hrvatskoga naroda, a mi smo na vjetrometini povijesti sačuvali svoj identitet zahvaljujući vjeri u Boga i čudesnom zagovoru Majke Božje.
Kako se u ovom svetištu uz taj blagdan običava, na kraju mise nadbiskup Bozanić blagoslovio je majke trudnice i supruge koje mole za dar majčinstva. Svakoj je trudnici darovao sličicu s molitvom Gospi Brze Pomoći za dar majčinstva i medaljicu Majke Božje od Kamenitih vrata. Dragom gostu, domaćini su darivali znakovite slavonske ručne radove, a među njima kao posebni dar u slavonskoj šlingi i zlatovezu izrađenu haljinu – plašt za lik Majke Božje Bistričke koje će on predati prigodom Zagrebačkoga hodočašća u nacionalno Gospino svetište. Nadbiskup je župi darovao zlatnu medalju sv. Ivana Pavla II.
Svetu povijest svetišta piše Božje milosrđe po Gospinoj potpori
U zahvalnom govoru domaći župnik Ivan Lenić iskazao je svoju radost zbog dolaska kardinala Josipa u to svetište, koje nema tako dugu, koliko svetu povijest: „Svetu povijest ovoga svetišta piše samo Božje milosrđe po Gospinoj samozatajnoj i blagoj, ali sigurnoj potpori te divljenja vrijedno pouzdanje, ma istinska vjera brojnih vjernika svih uzrasta i zvanja; ono koje se pokazuje i ovoga blagdanskoga predvečerja; ono koje se u ovom svetištu očituje svakodnevno kod tolikih koji tiho, ponizno mole pred Majčinim likom i toplim krilom svjetlo, pomoć i snagu života – osobnoga, obiteljskoga napose, ali i crkvenoga i narodnoga. Božja milost po svojoj vazda spremnoj službenici Blaženoj Djevici Mariji u ovom je svetištu na djelu, tako i kroz ovo milosno razdoblje izvanrednoga Jubileja milosrđa. Božja darežljiva ljubav, njegovo milosrđe jednostavno nam se daruje kao na dlanu. I osjećamo toliko puta i u ovom slavlju izražavamo barem djelić zahvale za sva ta milosna iskustva podno Gospina lika“, rekao je među ostalim dekan Lenić i zahvalio svim hodočasnicima što su prepoznali ustrajnu želju posredovanja istoga iskustva te prihvaćali duhovne ponude ove Svete godine. „S njima nastavljamo i dalje, opet samo u želji da ono od Boga besplatno primljeno, dalje besplatno darujemo; da sve to darovano po milosrđu Oca i Sina bude poticaj novom zanosu naše vjere i svjedočenja“, zaključio je dekan.
Dirljiv je bio i „oprosni ophod“ do župne i proštenišne crkve, uz pjevanje velikoga pjevačkoga zbora i pratnju limene glazbe. Potom su vjernici prolazili kroz „vrata milosrđa“, a kardinal je počastio Gospu i molio pred njezinim likom u crkvi. Zajedništvo su svećenici, redovnici i redovnice te bogoslovi s nadbiskupima nastavili uz zajedničku večeru u restoranu „Brod“ gdje su im srdačnu dobrodošlicu izrazili slavonskom pjesmom i kolom mladi članovi Foklornoga ansambla Broda.
Inače, slavlju je prethodila duhovna priprava s programom u nedjelju, 4. rujna s posebno sadržajnom homilijom kod svečane večernje mise, koju je uputio mr. Josip Vrančić te klanjanjem pred Presvetim u župnoj crkvi. Lijepom duhovnom ugođaju pjevanjem je pridonio kod pobožnosti, mise i klanjanja VIS „Matheus“ iz Bizovca. Brankica Lukačević